ATINA - Masovni protesti Grka protiv ekstremnih mjera štednje koje je preduzela grčka vlada prerasli su u srijedu u tragediju u kojoj su poginule tri osobe.
Policija je objavila da je do nesreće došlo u centru Atine u požaru, koji je tokom demonstracija izbio u banci. U vrijeme izbijanja požara u zgradi banke, na koju je bačen Molotovljev koktel, nalazilo se dvadesetak ljudi. Vatrogasna služba je objavila da su u zgradi pronađena tijela dvije žene i jednog muškarca. Policija vjeruje da su smrtonosne Molotovljeve koktele bacile mlađe osobe maskirane kapuljačama. Osim banke, u do sada najvećim neredima od kada se održavaju protesti protiv Vladinih mjera štednje, zapaljene su još dvije zgrade. Molotovljevi kokteli bačeni su i na zgradu poreske administracije i policije u Atini, a prema policijskim informacijama žrtava nije bilo.
Atinske ulice bile su poprište žestokih sukoba demonstranata i policije na koju su bacali boce, a iz suprotnog smjera stizao je odgovor u vidu suzavca. Policija u punoj ratnoj spremi bila je prinuđena da upotrijebi suzavac da bi spriječila grupu od pedesetak demonstranata u pokušaju da uđu u zgradu parlamenta.
Revolt zbog mjera štednje, kojima Vlada Jorgosa Papandreua nastoji da se izbori s najtežom dužničkom krizom u istoriji zemlje, izrazile su desetine hiljada Grka. Iako je prema nekim izvorima na atinskim ulicama protestovalo oko 100.000 ljudi, bezbjednosne snage procjenjuju da se na demonstracijama u Atini okupilo 25.000, a u Solunu 14.000 ljudi.
Uz zvuke bubnjeva i antivladine parole radnici javnih službi, koji su najteže pogođeni kresanjem budžetskih rashoda, i njihove kolege iz privatnog sektora prošli su centralnim ulicama Atine, a predvodili su ih pripadnici komunističkog sindikata PAME. Osim Atine, masovni protesti održani su i u Solunu, gdje su se okupile hiljade radnika i penzionera protestujući protiv mjera štednje, koje donose smanjenje penzija i plata zaposlenih u javnom sektoru i dodatno povećanje poreza. Nasilje je izbilo i u Solunu, gdje su mlađi učesnici protesta polupali izloge prodavnica i restorana brze hrane.
Sindikalne vođe tvrde da će mjere štednje grčke vlade pogoditi samo siromašne Grke.
"Ima i drugih stvari koje bi Vlada mogla da napravi, prije nego što uzme novac penzionerima koji mjesečno dobijaju 500 evra", kazao je vođa sindikata javnih radnika (ADEDY) Spiros Papaspiros.
Grčka je zbog demonstracija ostala u blokadi budući da je obustavljen avionski, pomorski i javni drumski saobraćaj, a zatvorene su i škole, bolnice i mnoga preduzeća. Izolovana su ostala i mnoga turistička mjesta, uključujući i čuveni Akropolj - magnet za turiste iz cijelog svijeta. Sa demonstrantima su se solidarisali i domaći mediji, koji su obustavili informisanje građana, a vlasnici prodavnica pozvani su da zatvore radnje dok traju okupljanja.
Raspoloženje u zemlji je tmurno, a Grci su ogorčeni, jer će ih spas države mnogo koštati. Mediji su izračunali da će samo povećanje poreza na dodatnu vrijednost sa 21 na 23 odsto za četvoročlanu porodicu značiti rast troškova za 1.000 evra godišnje.
"Ove mjere su užasne. Plašim se da ću dobiti otkaz ili da će mi plata biti smanjena. Biće veoma teško", izjavila je 54-godišnja prodavačica Marija Civara.
Na nastavak štednje Vladu su primorali Evropska unija i Međunarodni monetarni fond, koji su joj početkom sedmice odobrili spasonosni paket trogodišnje pomoći od 110 milijardi evra u vidu povoljnih kredita. Kredit je odobren iz straha da bi Grčka mogla bankrotirati pod svojim ogromnim dugom procijenjenim na više od 300 milijardi evra. Da bi dobila novac, Vlada se obavezala na smanjivanje budžetske potrošnje za dodatnih 30 milijardi evra u naredne tri godine, a najveći teret novih mjera podnijeće najmanje plaćeni Grci i penzioneri. Među novim mjerama su ukidanje dodataka zaposlenima u državnom sektoru, uvođenje maksimalnog dodatka za odmor i njegovo ukidanje onima sa većom zaradom, zamrzavanje plata u javnom sektoru na period od najmanje tri godine, povećanje PDV-a sa 21 odsto na 23 odsto i poreza na gorivo, alkohol i duvanske proizvode za deset odsto.
Socijalistički premijer Papandreu predao je u utorak parlamentu prijedlog zakona o mjerama štednje, dok je konzervativna opozicija obećala da će glasati protiv predloženog zakona. Vlada, međutim, ima ubjedljivu većinu u parlamentu, pa se očekuje da će prijedlog zakona biti usvojen tokom ove sedmice. Ankete pokazuju da se većina Grka protivi predloženim mjerama, ali su protesti manji i blaži u odnosu na nemire koji su potresali zemlju u decembru 2008. godine, nakon što je jedan tinejdžer poginuo u policijskoj akciji.
Glavne mjere štednje iz novog paketa
- Ukidanje dodataka na plate u državnom sektoru
- Trogodišnje zamrzavanje penzija i plata u državnom sektoru
- Povećanje PDV-a sa 21 odsto na 23 odsto
- Povećanje poreza na gorivo, alkohol i duvanske proizvode
Portugal naredna žrtva
Vodeća svjetska kreditna agencija "Standard & Poor's" upozorila je juče da bi u naredna tri mjeseca mogla ponovo da snizi kreditni rejting Portugala, što je već učinila prošle sedmice. Agencija je navela da će ponovo razmotriti portugalski rejting Aa2 u skladu s pogoršanjem stanja u javnim finansijama Portugala i očekivanjima dugoročnog rasta.
Ukoliko ne želi da doživi sudbinu Grčke, Portugal mora da nađe način da refinansira 4,6 milijardi dolara duga po obveznicama do 20. maja. Dodatni problem predstavlja to što će Portugalu do kraja godine dospjeti 20 milijardi dolara regularnog duga. Budžetski deficit Portugala iznosi 9,4 odsto bruto društvenog proizvoda i među najvećim je od svih država u evrozoni. Veći deficit od Portugala ima Grčka i on iznosi 69,6 odsto.