BANJALUKA - Sredinom godine u Republici Srpskoj trebalo bi da bude usvojen zakon o lizingu, koji bi trebalo da omogući da ta usluga sa svojevrsnog kvazibankarskog kredita preraste u adekvatnu podršku razvoja preduzetništva, ocjenjuju privrednici i zvaničnici RS.
U Republičkoj agenciji za mala i srednja preduzeća RS kažu da je nepostojanje legislative o lizingu predstavljalo veliki hendikep za razvoj preduzetništva.
`Lizing na našem tržištu sada funkcioniše slično kreditima. Davala se oprema i druga sredstva na kredit i to se regulisalo zakonima o obligacionim odnosima i osnovnim svojinsko-pravnim odnosima koji nisu bili prilagođeni lizingu. To je ponekada bilo skuplje nego klasičan bankarski kredit, jer je bilo obavezno zaključivanje kasko osiguranja`, kaže Nikola Vukmirović, direktor Agencije.
Privrednici kažu da nacrt zakona, koji je nedavno usvojen u Narodnoj skupštini RS, usluge lizinga praktično kanališe kako bi, kao svugdje u svijetu, predstavljao jednostavniji i jeftiniji dugoročni izvor finansiranja preduzetništva u odnosu na bankarske kredite. Propisane su dvije vrste lizinga - finansijski i operativni, što praktično uklanja zajam sa založnim pravom koji se često koristio u RS i BiH. Posebnu prednost bi u tom slučaju imali `mali` privrednici koji nemaju dovoljno kapitala za nabavku mašina i osnovnih sredstava niti nekretnina za obezbjeđenje kredita, odnosno zajma.
Aleksandar Džombić, ministar finansija RS, ističe da nacrt zakona predviđa i uvođenje supervizije nad radom lizing kuća, te propisuje minimalni osnivački kapital uz iznosu od 250.000 KM.
`Do sada u BiH nije bilo institucije koja je nadzirala rad lizing kuća, dok novi zakon predviđa da superviziju obavlja Agencija za bankarstvo RS, koja će i izdavati dozvole za njihov rad`, dodao je Džombić, napominjući da će se prijedlog zakona pred poslanicima naći već početkom juna.
U Udruženju društava za lizing u BiH, koje okuplja šest kompanija, najveće primjedbe imaju na zakonske odredbe koje propisuju da lizing kuće koje žele raditi na tržištu RS moraju imati sjedište u tom entitetu. Žale se, takođe, na visinu propisanog osnivačkog cenzusa, te što davalac lizinga ubuduće ne bi mogao istovremeno biti i isporučilac lizinga.
`Povećanje osnivačkog kapitala sa sadašnjih 2.000 KM na 250.000 KM je preveliko, pogotovo što lizing kompanije u BiH nisu finansijske institucije. Zapravo, vlasti nas tretiraju kako im kad odgovara, pa tako nekad za njih jesmo finansijske institucije, a nekad nismo`, tvrdi Brankica Gaco, sekretar Udruženja, napominjući da će Vladi RS uskoro proslijediti sve primjedbe na predložena rješenja.
Vrste lizinga
Nacrt zakona u RS, što je i svjetska praksa, propisuje dvije vrste lizinga - finansijski i operativni.
Dok je kod finansijskog uobičajeno da vlasništvo nad predmetom lizinga po isteku ugovora automatski prelazi na primaoca lizinga, kod operativnog lizinga predmet i poslije isteka ugovora ostaje u vlasništvu davaoca lizinga.
Ponuda lizing kuća u BiH do sada je uglavnom podrazumijevala finansijski lizing, jer se oko 80 odsto proizvoda odnosilo na autolizing, a manji dio na podršku preduzetničkoj proizvodnji.