Privreda

Loša trgovinska razmjena

Maja Rener

SARAJEVO BiH i Ruska Federacija danas ostvaruju svega osam odsto od prijeratne trgovinske razmjene, sa izrazitim debalansom u korist RF, te je neophodno učiniti sve da se vratimo na nivo ekonomske saradnje koji je postojao prije 15 godina.

Ovo je juče u Sarajevu rekao Mahir Hadžiahmetović, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, na poslovnom forumu i bilateralnim susretima bh. i ruskih privrednika. Istakao je da BiH ima dobar potencijal u metaloprerađivačkoj, auto-moto i drvoprerađivačkoj industriji, te oblasti energetike, a postoji i mogućnost saradnje u oblasti građevinarstva.

`Prije rata je razmjena iznosila milijardu dolara, a danas je 100 miliona eura. Trgovinski odnos koji imamo je neprihvatljiv`, kazao je Hadžiahmetović.

Dodao je da su rezultati kontakata koji su proteklih godinu dana ostvareni s ruskim privrednicima pokazali da je bilateralna saradnja dobar put da se situacija popravi ka balansu koji smo imali prije rata.

Enes Ališković, direktor Sektora za međunarodne ekonomske odnose VTK BiH, napomenuo je da BiH iz Rusije uvozi uglavnom plin, dok je izvoz baziran na metalnoj industriji i namještaju.

Slobodan Puhalac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da pamti bolja vremena kada je četvrtinu vanjskotrgovinske razmjene BiH činila razmjena s bivšim SSSR, te da su potencijali za proširenje i unapređenje saradnje veliki.

`Na prvom zasjedanju međuvladine bh-ruske komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju zaključeno je da je potreban veći angažman obje strane, potrebno je raditi na stvaranju novih formi ekonomske saradnje i na unapređenju postojeće saradnje u energetici, građevinarstvu, industriji i bankarstvu`, kazao je Puhalac.

Kruglik Sergej Ivanovič, kopredsjedavajući bh-ruske komisije, rekao je da vlast mora stvoriti uslove, a biznis ih iskoristiti.

Ruska ulaganja u BiH

Slavica Korica iz Agencije za promociju stranih investicija BiH kazala je da je Rusija na 69. mjestu po ulaganjima u BiH, koja iznose 12,4 miliona eura, čime BiH ne može biti zadovoljna, `ali će se pozicija popraviti kada budu registrovana ulaganja u naftnu industriju, što se očekuje narednih dana`. Kao razloge za ulaganje u BiH navela je makroekonomsku stabilnost, povoljan pravni okvir, povoljan poreski i carinski sistem, obrazovanu i jeftinu radnu snagu, te postojanje infrastrukture i povoljno izvozno okruženje.

Najčitanije