VAŠINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je da će uskoro pokrenuti tržišnu fazu programa prodaje zlata, što će biti drugi korak u procesu prodaje 403,3 metričke tone zlata, odnosno osmine ukupnih zaliha Fonda.
Tu prodaju Izvršni odbor MMF-a odobrio u septembru 2009. godine, a odluka je opravdana potrebama dugoročnog finansiranja MMF-a i jačanjem njegovih sposobnosti za povoljno kreditiranje zemalja s niskim prihodima.
Prva faza bila je izdvojena isključivo za vantržišnu prodaju, odnosno za centralne banke i druge zvanične sektore zemalja članica Sporazuma o zlatu centralnih banaka članica MMF-a, po tržišnoj cijeni. U toj fazi u oktobru i novembru prošle godine prodato je 212 tona zlata. Čak 200 tona prodato je Centralnoj banci Indije, deset tona Centralnoj banci Šri Lanke i dvije tone Centralnoj banci Mauricijusa. Ukupni preostali iznos za prodaju je 191,3 metričke tone zlata.
U skladu s prioritetom izbjegavanja poremećaja na tržištu zlata, odnosno rušenja cijene zbog prevelike ponude, prodaja MMF-ovog zlata biće realizovana u fazama u određenim vremenskim periodima. Prema sporazumu centralnih banaka godišnje je moguća prodaja do 400 tona zlata MMF-a i 2.000 tona ukupno tokom petogodišnjeg perioda počevši od 27. septembra 2009. godine.
U MMF-u kažu da pokretanje tržišne faze prodaje zlata ne isključuje dalje vantržišne prodaje direktno zainteresovanim centralnim bankama ili drugim zvaničnim nosiocima prava kupovine.
Cijene zlata pale su nakon MMF-ove najave o prodaji, jer investitore zabrinjava veliki rast ponude.
Direktor Svjetskog savjeta za zlato Aram Šišmanijan istakao je da će centralne banke širom svijeta tokom ove godine biti neto kupci zlata procijenivši da će to biti posljedica preispitivanja politike koja se tiče njihovih deviznih rezervi.
"Možda će nekoliko zemalja prodavati zlato radi pokrića budžetskog deficita, ali će one, ukupno gledano, biti neto kupci. Razlog zbog kojeg su one neto kupci je što preispituju svoju politiku deviznih rezervi i što će kupovati zlato da bi zaštitile svoje nacionalne interese", ukazao je Šišmanijan.