Svjetska banka ubuduće će Bosni i Hercegovini davati komercijalne kredite, jer je naš nacionalni dohodak po glavi stanovnika prešao limit od 900 dolara, kazao je Marko Mantovaneli, novoimenovani direktor Svjetske banke u BiH.
On napominje da će BiH zbog specifične situacije u zemlji i regionu još neko vrijeme imati pristup beskamatnim kreditima u iznosu oko 30 miliona dolara godišnje, dodajući da našoj državi još nije doznačeno oko 180 miliona dolara za projekte koji su u toku.
`Mi smo podržali BiH u periodu obnove i sada govorimo o prelasku iz podrške obnovi u podršku razvoju. Ta podrška razvoju je naprednija verzija našeg odnosa, gdje ćemo razvijati partnerstvo i strategije razvoja`, kaže Mantovaneli.
Ovaj Talijan, koji je u proteklih 14 godina radio u Latinskoj Americi, Dominikanskoj Republici i Tahitiju, a u našu zemlju došao nakon službovanja u Africi, ističe da najava komercijalnih kredita nije kazna za BiH, nego da taj novac sada ide u zemlje gdje je potrebniji, kao što je Afrika.
NN: Za koje projekte će biti dostupna sredstva bez kamata?
MANTOVANELI: Jedan od bitnih elemeneta razvojne faze BiH jeste u tome da sama odluči gdje će uložiti koja sredstva. Ja nisam ovdje da kažem gdje ona trebaju biti upotrijebljena. Sve inicijative treba da dođu od domaćih vlasti, ali naravno da mi imamo svoje analize i procjene o tome šta bi trebalo gdje koristiti. Sada su bh. vlasti u procesu davanja svojih sugestija na naše analize i mislim da ćemo to završiti do kraja decembra.
NN: Za šta preporučujete ova `jeftinija` sredstva?
MANTOVANELI: Očekujemo da ćemo imati pristup iznosu od 30 miliona dolara godišnje i naš prijedlog je da se ta sredstva koriste u rizičnijim oblastima, gdje povrat ne dolazi odmah. A to su obrazovanje, socijalni sektor, poljoprivreda, zdravstvo i zaštita okoliša. Nešto skuplja sredstva treba aktivirati u projektima i sektorima gdje je stopa povrata viša i brža, a to bi prema informacijama koje imamo od entitetskih i državnih vlasti, mogli biti infrastrukturni projekti, posebno energetski sektor i sektor transporta, te programi koji generišu zapošljavanje. No, važno je napomenuti da oko 60 posto tekućeg portfolija (novca za aktivne projekte) tek treba da bude isporučen u BiH. Velike efekte projekata koji su u toku tek očekujemo, a to je 60 posto od oko 300 miliona dolara.
NN: Koja je količina novca koju bi BiH mogla koristiti po EBRD standardima, dakle sa komercijalnim kamatama?
MONTOVANELI: To još ne znam, jer to zavisi od diskusija koje još vodimo sa domaćim vlastima. Zavisi i od situacije u zemlji, ali se nadam da će biti dovoljno novca da omogući jako i dugoročno prisustvo Svjetske banke u BiH. Mislim da ćemo to znati do kraja decembra.
NN: Ranijih godina gubili smo neka sredstva, jer BiH nije izvršavala svoje obaveze koje su bile dio partnerskog dogovora. Hoće li to biti slučaj i sa komercijalnim kreditima?
MONTOVANELI: Vjerovatno ne. Sredstva koja mi dajemo su novac poreskih obveznika iz cijelog svijeta i važno je da se taj novac iskoristi na najbolji mogući način. Koliko znam, i visoki predstavnik je u svom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH rekao kako je šteta što je BiH izgubila ta sredstva Svjetske banke i nadam se da do toga neće ponovo doći.
NN: BiH bi uskoro trebala podnijeti zahtjev za novu ocjenu kreditnog rejtinga. Postoje procjene da zbog aktuelne političke situacije i neprovođenja reforme policije i Ustava rejting ne može biti viši?
MONTOVANELI: Meni je teško govoriti o tome, jer bilo šta što kažem može uticati na taj rejting. Ali mogu kazati da jedna zemlja, da bi joj se povećao kreditni rejting, mora proći vrlo jasan put. No, i mi imamo našu rejting-listu i krajem ovog mjeseca trebalo bi da bude objavljen novi izvještaj na kojem se zasniva ta lista. Ne znam gdje je trenutno BiH, jer je izvještaj tajna do objavljivanja, ali važno je znati da se taj rejting, kao i drugi, ne odnose na samu zemlju, nego je stavljaju u širi kontekst regije. Očigledno je da u ovoj regiji postoje zemlje koje se puno brže reformišu, poput Makedonije. Ipak se nadam da će narednih godina BiH naći način da ubrza procese, kako ne bi ostala iza drugih zemalja koje su brži reformatori.
NN: Svjetska banka ranije je obezbjeđivala novac za eksperte i lobiste u procesu privatizacije. Sada je privatizacija u FBiH zaustavljena i čeka se nova politika privatizacije i zakon o reviziji dosadašnje?
MONTOVANELI: Prodaja državnih resursa privatnim firmama može biti korisna, ali pod uslovom da se uradi transparentno. Globalna pozicija Svjetske banke proteklih godina se promijenila i mislimo da nije neophodno privatizirati sve, ali ono što se privatizira treba obaviti inteligentno. Mi imamo iskustvo u toj oblasti regionalno i globalno, i možemo pomoći ako se to od nas zatraži.
NN: Šta je ovdje nedostajalo - transparentnost ili inteligencija?
MONTOVANELI: Koliko znam, u BiH je bilo pozitivnih slučajeva, a neki od negativnih se mogu objasniti nedostatkom institucionalnih kapaciteta. Privatizacija ne završava onog trenutka kada se državna sredstva prodaju, nego onda kada se prodata sredstva iskoriste za javno dobro.
Reforma socijalnog sektora
NN: Sa ministrom rada i socijalne politike FBiH razgovarali ste o reformi socijalnog sektora. Zašto je ta reforma važna za Svjetsku banku?
MONTOVANELI: Bio je to razgovor na njegovu inicijativu. U tom sektoru je neophodno sa što manje novca pokriti što više poteba što većeg broja ljudi, a posebno starih i siromašnih. Naša želja je da se taj sistem ovdje racionalizuje i sredstva što bolje troše i rasporede onima kojima je pomoć najpotrebnija, posebno starim i siromašnim. Globalno gledano, ljudi postaju sve stariji i u cijelom svijetu je sve teže pokriti socijalne potrebe. Zbog toga je bitno obratiti posebnu pažnju na to kako zadovoljiti te potrebe, a da država ne bankrotira, i to jeste političko pitanje.