Prošao je period kada su akcije preduzeća na Banjalučkoj berzi u prosjeku bile potcijenjene, izjavio je Milan Božić, direktor te institucije.
On je rekao da su trendovi skokova cijena akcija iz protekle dvije godine rezultat intenzivne promocije tržišta kapitala i povoljnih okolnosti, kao što su političke reforme, evropske integracije, velike privatizacije i investicioni poduhvati.
Needukovani ulagači koji idu u paušalne investicije samo na osnovu ranijih trendova izlažu se velikom riziku, posebno ako se zbog toga kreditno zadužuju, istakao je Božić.
NN: Kako komentarišete tvrdnje ekonomskih analitičara da mali neinformisani ulagači diktiraju rast cijena akcija mnogih preduzeća na Banjalučkoj berzi koje nema realnog utemeljenja?
BOŽIĆ: Banjalučka berza već duže vrijeme upozorava investitore da je neophodno voditi računa prilikom ulaganja, tako što će pažljivo proučavati finansijske izvještaje i procjene poslovanja preduzeća. Sada se, naime, već može reći da je prošao period kada su akcije u prosjeku bile potcijenjene. Procjene analitičara u regiji govore da su cijene za sadašnji nivo razvoja tržišta kapitala više posljedica očekivanja nego stvarnog poslovanja preduzeća, te da ne odgovaraju profitabilnosti preduzeća, što se dobrim dijelom može prihvatiti.
Sa stanovišta tržišta kapitala vrlo je važno da cijene akcija odražavaju realne vrijednosti, a ne da budu odraz očekivanja neupućenih investitora. U RS, nažalost, još ne postoje investicioni fondovi preko kojih bi needukovani investitori na optimalan način ušli na berzu, ali se njihovo osnivanje treba očekivati u narednom periodu.
NN: Kako ocjenjujete fenomen masovnog ulaganja u akcije preduzeća koja su u stečaju ili pred likvidacijom?
BOŽIĆ: Kupovina akcija preduzeća koja se nalaze u nekoj od faza stečajnog postupka je drastičan primjer kako mali ulagači mogu da pogriješe. Iako berze nisu ovlaštene da utiču na procjene ulaganja, mi smo u februaru donijeli odluku o zaustavljanju trgovanja svim akcijama preduzeća za koja ne postoje precizne informacije o poslovanju i njihovim perspektivama. Željeli smo spriječiti stvaranja piramidalnih struktura, odnosno vrlo opasnu pojavu konstantnog ulaska novih investitora koji povećavaju cijene akcija koje praktično ne vrijede ništa.
NN: Nedavno je u RS usvojen zakon koji omogućava uvođenje obveznica. Kada očekujete prve obveznice RS i opština na Banjalučkoj berzi?
BOŽIĆ: Uvođenje obveznica je jedan od naših ovogodišnjih ciljeva. Osim obveznica RS, ove godine očekujemo i da će opštine koje se sada dominantno zadužuju kreditima prepoznati prednosti finansiranja infrastrukturnih projekata putem berze, koja su u pravilu jeftnija i transparentnija. Ako opština pregovara sa samo jednim kreditorom niko joj ne garantuje da je postigla najbolju cijenu, dok se na tržištu kapitala može postići neka realna cijena kroz nadmetanje više investitora koji žele kupiti opštinske obveznice. Veći investitori i obični građani mogu imati interesa da kupuju obveznica zbog prinosa od pet do šest odsto, što je iznad štedne kamate u bankama, a opština, sa druge strane, teško od banke može dobiti kredit po toj kamatnoj stopi. Opština koja se odluči na finansiranje obveznicama, takođe, dobija poene u očima investicione zajednice, jer svi oni koji kupuju, primjera radi, obveznice Banjaluke biće vezani za taj grad i uticaće na njegovu snažnu promociju.
Razvojni segment berze
NN: Govori se i o ulasku određenih društava s ograničenom odgovornošću na Banjalučku berzu. O čemu se radi?
BOŽIĆ: Zbog načina na koji su nastajale berze u regionu ljudi su ih doživljavali kao mjesto gdje se prodaju akcije iz privatizacije i ostvaruje zarada kroz trgovanje, iako je njena prava funkcija prikupljanje novca za finansiranje razvojnih projekata. Banjalučka berza u toku ove godine planira animirati određeni broj privatnih preduzeća kako bi ih uputili na finansiranje preko berze. Analizom finansijskih izvještaja preduzeća lako je uočljivo da se preduzeća u RS izuzetno zadužena i da sav svoj profit usmjeravaju na otplaćivanje kamata na podignute kredite. Alternativa tome je da vlasnici preduzeća koja nemaju dovoljno kapitala taj novac prikupe preko berze emisijom novih akcija. Praksa iz okruženja pokazuje da je rast preduzeća preko tržišta kapitala najisplativiji.