NJUJORK - Pošto su vodeće američke banke priznale da su pomogle u razbuktavanju finansijske krize 2008. godine, a zatim u posljednji čas spasene državnim intervencijama, očekivalo se da će prestati da dijele milionske bonuse svojim zaposlenim, ali je izdašno nagrađivanje u dalje hit na Wall Streetu.
Nije se očekivalo da iko dobije sedmocifrenu ili osmocifrenu nagradu u vrijeme kada je recesija ostavila svakog desetog Amerikanca bez posla i pošto je predsjednik SAD Barak Obama prošle sedmice takve isplate nazvao sramnim. Pokazalo se, međutim, da se gotovo ništa nije promijenilo u odnosu na pretkrizne godine. Kako su banke počele da objavljuju svoje finansijske rezultate za 2009. godinu, tako je jasno da će nagrade njihovim menadžerima biti blizu rekordnih.
U suštini se samo mijenja forma isplate, pa će umjesto gotovine bonusi biti dijeljeni većinom u akcijama, koje godinama neće biti moguće prodati. Ali, brojke su, ipak, zapanjujuće. Prema podacima računovodstvene kancelarije države Njujork, šest najvećih banaka u SAD su na putu da zajedno plate 150 milijardi dolara ukupnih kompenzacija za 2009. godinu, nešto manje od rekordne 164 milijarde za 2007. godinu - prije udara krize.
Radi se o izvanrednom finansijskom preokretu koji su banke ostvarile, ali preokretu koji je hranjen državnim novcem i koji pokazuje snagu finansijskog lobija. Takođe, riječ je o prastaroj raspravi o tome koliko američke firme treba da plate da bi zadržale talentovane bankare i brokere. Pojedini analitičari kažu da je zadržavanje takvih radnika od ključnog značaja, jer će tržište naći način da te ljude plati koliko vrijede. Drugi, međutim, nisu sigurni da se većina Amerikanaca slaže s tim mišljenjem. Većina ih smatra da je Vlada olako napisala bankama ček na 700 milijardi dolara i prepustila im da s tim novcem rade šta hoće.
Zbog toga se desilo da se priča o reformama završila kao i brojni raniji napori - trijumfom Wall Streeta za nastavak isplate bonusa.