BEČ - Cijene nafte su na vodećim berzama u Evropi i SAD u protekloj sedmici uglavnom oscilirale oko granice od 70 dolara po barelu, ali neki zvaničnici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) upozoravaju da bi na tržištu osnovne energetske sirovine uskoro mogao da izbije rat cijenama.
Najnovije upozorenje o mogućem novom "tumbanju" cijena nafte dao je ministar za naftu Angole Boteljo de Vaškonselos, čija je zemlja članica OPEC-a sa sjedištem u Beču. Vaškonselos je upozorio da sve veći broj članica naftnog kartela, koji pokriva oko 42 odsto dnevnih potreba svjetskog tržišta "tečnog zlata", ne poštuje ranije dogovorene proizvodne kvote i da se u stvarnosti bave dampingom ili namjernim obaranjem cijena.
Najčešće optužbe za probijanje ranije dogovorenog proizvodnog plafona u OPEC-u upućuje se, u posljednje vrijeme, na račun Irana koji, navodno, izvozi više sirove nafte nego što bi to smio na osnovu odluke koju je kartel usvojio u decembru prošle godine. Iran je, kako se navodi u dobro obaviještenim tržišnim izvorima, u maju naglo uvećao vlastite isporuke nafte Kini na 782.000 barela dnevno, što je 80 odsto više nego u istom lanjskom mjesecu. Teheran je tako premašio nivo isporuka koji se obavlja u najmnogoljudniju zemlju svijeta iz Saudijske Arabije, nespornog proizvodnog lidera u OPEC-u. Tržišni stručnjaci u Njujorku navode da je Iran iskoristio nemogućnost Saudijske Arabije da Kini proda traženu količinu takozvane teške nafte, znatno uvećavajući svoje isporuke, makar i po cijenu da zbog toga među članicama OPEC-a uskoro dođe do pravog cjenovnog rata.
OPEC je u periodu od septembra do kraja decembra minule godine smanjio dnevnu proizvodnju nafte za više od četiri miliona barela, s ciljem da u dužem periodu ograniči dnevne isporuke te sirovine na manje od 25 miliona barela da bi zaustavio pad njene cijene do kojeg je došlo usljed globalne krize. Neki uticajni članovi OPEC-a, među kojima su najglasniji bili predstavnici Saudijske Arabije, uporozili su, međutim, da se dogovorene proizvodne kvote u kartelu ne poštuju, ali nisu javno prozvali nijednu članicu.
Zapadni naftni eksperti smatraju da OPEC sada proizvodi najmanje 1,5 miliona barela nafte dnevno više nego što je ranije dogovoreno, ali procjenjuju da kratkoročno ne treba očekivati novi kolaps naftnih cijena. Valutna kolebanja i obnovljena slabost dolara su, kako objašnjavaju naftni trgovci s Merkantilne berze u Njujorku, glavni razlog što je nafta sada drastično skuplja nego početkom godine, kada se barel prodavao za svega 33 dolara. Nizak kurs dolara tjera, dakle, investitore da ulažu znatno veća sredstva u naftu, kao jedno od sigurnijih pribježišta za kapital u nestabilnim uslovima i to je, u stvari, glavni razlog što je nafta, uprkos najoštrijoj privrednoj krizi u proteklih osam decenija, ponovo primjereno skupa.
Predsjednik Upravnog odbora ruskog koncerna "Gazprom" Aleksej Miler procijenio je da bi cijene nafte do kraja godine mogle ponovo da dostignu, a možda i premaše, nivo od 100 dolara po barelu. Američki tržišni specijalisti su, međutim, odmah izrazili rezervu u vezi s realnošću te procjene, ocijeniviši da je znatno izglednije održavanje sadašnjeg nivoa cijena ili izvjesna silazna korekcija, ukoliko u narednom periodu dolar ojača.
Dugoročno bez poskupljenja
Dugoročnije gledano cijene nafte će najviše zavisiti od brzine kojom svjetska privreda bude izlazila iz sadašnje krize.
"Ukoliko stopa globalnog ekonomskog rasta u 2010. godini bude pozitivna veći su izgledi da nafta poskupi", tvrde prodavci te sirovine na vodećoj evropskoj berzi u Londonu.
U slučaju da se recesija produži ne postoje suštinski razlozi zbog kojih bi nafta trebalo da bude skuplja nego sada. Tržište tog energenta, ipak, dosta zavisi i od aktivnosti špekulativnog kapitala, pa je zbog toga davanje dugoročnijih procjena, kad su cijene nafte u pitanju, nezahvalan posao.