Privreda

Pratite nas na Google news

Mostarski Sajam privrede počinje 31. marta

Mostarski Sajam privrede počinje 31. marta
Foto: Anadolija | Mostarski Sajam privrede počinje 31. marta
Anadolija

MOSTAR - Mostarski Sajam privrede ove će godine imati svoje 23. izdanje, a početak manifestacije uz prisustvo najviših zvaničnika u regionu zakazan je za 31. mart. Sajam će svoja vrata zatvoriti četiri dana kasnije nakon niza zanimljivih sadržaja. Zemlja partner ovog puta je Mađarska, koja je istu ulogu na Sajmu imala i prije 14 godina.

Govoreći o važnosti Sajma, ali i sadržajima koji posjetioce očekuju, direktorica Dalfina Bošnjak najavila je, između ostalog, i veliku konferenciju Tehnološkog parka INTERA, kao i konferenciju naziva "Investirajmo u Hercegovinu".

"Tu je i veliko predstavljanje Prstena, organizacije utemeljene prošle godine, a naravno i ovog puta osim privrednika, očekujemo i političare i obrtnike. Pozivam sve njih da iskoriste priliku i dođu na naš Sajam", kazala je Bošnjak.

Ambasador Mađarske u BiH Kristian Pasa kazao je da za njegovu zemlju partnerstvo na Sajmu predstavlja veliku čast, posebno nakon što su istu ulogu u prošlosti imale države poput Kine, Turske, Srbije ili Hrvatske, koje spadaju među najvažnije trgovinske i ekonomske partnere BiH. Uvjeren je da će učešće Mađarske doprinijeti razvijanju ekonomskih odnosa između dviju država.

"Bilateralni odnosi na svim poljima su odlični. To dokazuju i učestali sastanci naših državnika. Tu nema otvorenih pitanja. BiH je, dakle, za nas iskreni prijatelj. Podržavamo evropske integracije BiH, jer nam je od velike važnosti sigurnost ovog regiona. Mađarska je trenutno deseti trgovinski partner BiH, a podsjetit ću i kako naša razmjena iz godine u godinu raste. Njena vrijednost u 2018. iznosila je 508 miliona evra. Tendencija rasta nastavljena je i 2019. U našem izvozu preovladaju mašine, električni aparati i vozila. Značajan udio pripada farmaceutskim proizvodima i žitaricama. Sa druge strane, BiH u Mađarsku izvozi proizvode od aluminija i čelika, te aluminij-hidroksid i obuću", rekao je Pasa.

Najveća prilika za saradnju dviju zemalja postoji u oblastima energetike, poljoprivrede, građevinske industrije i turizma. Raduje i što veliki broj mađarskih kompanija na Sajam u Mostaru dolazi upravo iz ovih sektora.

"Državne finansije su u pozitivnom balansu, a naša ekonomija je u uzlaznoj putanji. Rast BDP-a u 2018. iznosio je 5,1 posto. Volumen izvoza u 2017. po prvi put premašio je stotinu milijardi eura. O uspjesima svjedoče i inostrana ulaganja. U Mađarskoj je trenutno prisutna najniža stopa na internet u Evropi. Imamo odličnu infrastrukturu, a naš strateški cilj je izgradnja 5G mreže na teritoriji cijele zemlje. Ova oblast zapošljava oko 400 hiljada radnika, a u BDP-u učestvuje sa oko 25 posto. Digitalizacija i robotizacija povezani su sa automobilskom industrijom", konstatovao je Pasa.

Direktor za komunikacije mađarske Agencije za izvoz - HEPA Daniel Pazicki, najavio je da će Mađarska na Sajmu biti prisutna na ukupno hiljadu metara kvadratnih izložbenog prostora. Dosad se 27 kompanija iz ove zemlje prijavilo za učešće u Mostaru.

"Njih možemo svrstati u pet sektora – zdravstvena, mašinska, IT, turistička i prehrambena industrija. Taj kvalitet želimo podići na veći nivo. Agencija za agrarni marketing na Sajmu će imati kuhinju u kojoj će se kušati naši gastro specijaliteti i vina. Uz pomoć Agencije za agrarni marketing i državne turističke agencije želimo popularizirati Mađarsku u BiH", najavio je Pazicki.

Predsjednik Privredne komore FBiH Marko Šantić podsjetio je da robna razmjena Mađarske i BiH premašuje milijardu maraka. Nažalost, BiH je u deficitu, dok je Mađarska u suficitu. Ističe i kako u Komori nisu zadovoljni spoljnotrgovinskom razmjenom sa Mađarima, s obzirom na to da sa ovom zemljom nema otvorenih političkih pitanja.

"U njihovoj autoindustriji ima prostora i za naše male proizvođače. To ustvari već postoji u tragovima, a mogućnost za napredak je velika. Naravno, tu su i IT sektor, kao i poljoprivreda i turizam. Uvozimo dosta ulja i žitarica iz tog područja, a postoje i proizvodi za kojim vapi mađarsko tržište, a koje uspijevaju u našoj zemlji. Tu mislim, prije svega, na smokvu i šipak. Na tome trebamo poraditi, eventualnim poticajima našim proizvođačima. Ogroman prostor postoji i u oblasti turizma. Veliki je broj Mađara koji dolaze u susjedstvo, a mi to ne koristimo. Projektima prekogranične saradnje naši turistički radnici imaju priliku privući Mađare koji u Hrvatsku dolaze u velikom broju. Mislim da ih godišnje tamo boravi oko 700 hiljada. Obzirom na poziciju BiH i Mađarske došli smo na ideju da napravimo konferenciju o saradnji jadransko-jonske i dunavske regije. Ona će se održati drugog dana Sajma u Mostaru. Napravit ćemo konferenciju sa pet panela. Razgovarat će se o društvenim izazovima, a kasnije i o energetici, ekologiji i turizmu“, najavio je Šantić.

Mostarski sajam privrede zaživio je u poratnim godinama kao skromna privredna manifestacija, koja je godinama rasla do nivoa jedne od najbolje organizovanih i najvećih priredbi ove vrste u regionu. I ove godine očekuju se izlagači iz svih dijelova svijeta.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije