MOSKVA - Količine rezervi nafte i gasa na arktičkim kopnenim nalazištima su gigantske - prema približnim računicama, resursi cijelog Arktika iznose više od 50 milijardi tona nafte i 87 triliona kubnih metara gasa, kaže akademik RAN-a Aleksej Kantorovič.
Vodeće ruske kompanije za naftu i gas aktivno idu na kopno. Poznata su sjajna otkrića u Barencovom i Karskom moru, prije svega to su Štokmanovsko, Lenjingradsko i Rusanovsko nalazište. Takođe, nalazište nafte u Pečorskom moru i najnovija otkrića "Gasproma".
Sve ovo pokazuje da prognoze naučnika u vezi s velikim perspektivama kopna ispod Sjevernog ledenog okeana nisu fantazija, već realnost, koju treba pretvoriti u život. Međutim, potpuno je očigledno da su to izuzetno komplikovani i teški objekti za osvajanje, koji zahtijevaju potpuno novi pristup.
Za Arktik su potrebna nova inženjerska, tehnička i naučna rješenja. Nije važno prosto da se započne eksploatacija novih nalazišta, već tamo treba raditi oprezno, pošto je arktička priroda veoma ranjiva.
Zbog toga će zahtjevi u pogledu rada biti visoki i neće morati da ih poštuje samo Rusija na svom kopnu, već i druge pripolarne zemlje – SAD, Kanada, Norveška i Grenland (danska autonomija).
Prvi veliki projekat biće Štokmanovsko nalazište kondenzovanog gasa u Barencovom moru s rezervama od oko četiri triliona kubnih metara.
Planirano je da se ono pusti u pogon 2016. godine. Dio sirovina koje se tamo dobijaju ići će evropskim potrošačima, između ostalog, preko cjevovodnog sistema "Sjeverni tok". Drugi dio će se prerađivati u komprimovani gas (KG).
"Gasprom" planira da nalazište osvaja zajedno s norveškom firmom "Statoil" i francuskom "Total". Takođe, potpisan je važan sporazum između "Rosnjefta" i najveće svjetske naftne kompanije "Ekson mobil" za osvajanje kopna Karskog mora.
Rusija ionako ima mnogo nafte i gasa u Sibiru, zašto onda ide ispod mora? Međutim, teško da se ovaj pristup može smatrati ispravnim, ističe Aleksej Kantorovič.
"Kad smo počinjali da radimo u zapadnom Sibiru, mnogi su govorili da je to ekonomski neopravdano. Kasnije su isto to govorili i o istočnom Sibiru. Ali da 60-ih godina prošlog vijeka, kad se vršila uspješna eksploatacija Volgo-uralskog bazena, nismo počeli da radimo u zapadnom Sibiru, ne bismo preživjeli 80-te i 90-te godine 20. vijeka. Rejon za eksploataciju gasa nov je i tehnologija za njega se priprema godinama" - navodi Kantorovič za "Glas Rusije".
Zato "Gasprom" i "Rosnjeft" već sada počinju da istražuju nova nalazišta, rade na tehnologijama, pripremaju ekološki valjana tehnička i inženjerska rješenja. Očekuje ih posao za dugi niz godina.