BRISEL - Iako su Evropa i centralna Azija bogate izvorima energije u budućnosti će se taj region suočiti s nestašicom energenata, ukoliko u narednih 20 godina ne uloži više od tri biliona dolara u razvoj te industrijske grane, ocijenili su stručnjaci Svjetske banke.
"Mora se hitno djelovati, vrijeme igra ključnu ulogu", poručio je direktor Sektora za održivi razvoj za Evropu i centralnu Aziju u Svjetskoj banci Piter Tompson.
On je dodao da je Svjetska banka spremna da pomogne zemljama regiona da zadovolje svoje energetske potrebe i to kroz izgradnju atraktivne klime za investicije u energetici, te u obezbjeđenju pristupa raznim izvorima finansiranja, uključujući i ono namijenjeno trgovini gasovima s efektom staklene bašte.
U izvještaju Svjetske banke "Bez svjetla, energetska predviđanja za istočnu Evropu i bivši Sovjetski Savez", navedeno je da su potrebna ulaganja u osnovni razvoj energetskog sektora od 2010. do 2030. u iznosu od skoro 1,3 biliona dolara kako bi bila obezbijeđena dovoljna količina nafte, gasa i uglja.
"Pored toga, regionalnoj energetskoj infrastrukturi očajnički je potrebno unapređenje", naglašava Tompson.
Kapaciteti za proizvodnju struje jedva da su, prema Tompsonovim riječima, povećani u odnosu na početak devedesetih godina prošlog vijeka, a elektrane su već stare.
"U narednih 20 do 25 godina potrebna su ulaganja u ovaj sektor od oko 1,5 biliona dolara, uz dodatnih 500 milijardi dolara neophodnih za investicije u daljinsko grijanje", dodao je Tompson.
On je objasnio da su, poslije raspada Sovjetskog Saveza, nove države u Evropi i centralnoj Aziji prošle kroz šest godina dramatičnog privrednog pada, poslije kojeg je uslijedio snažan i dinamičan oporavak, ali da se tokom oporavka nije dovoljno ulagalo u energetski sektor, iako su i potrošnja i proizvodnja energije konstantno rasle. Uz podsjećanje da su upravo te države najveći snabdjevači energijom i za istočnu i za zapadnu Evropu, Tompson ističe da izgradnja energetskih objekata traje godinama i da je zato potrebno hitno reagovati.
"Tako velike investicije, koje prelaze tri biliona dolara, ne može u ovom regionu obezbijediti samo javni sektor. Privlačenje privatnih ulagača zahtijevaće promjenu investicione klime kako bi ona dovela do takvih ulaganja", rekao je Tompson.
Poslije završetka tekuće ekonomske krize, u kojoj je potražnja za energijom značajno opala, očekuje se da potražnja za primarnom energijom u regionu poraste za 50 odsto do 2030. godine, dok će potražnja struje biti povećana za čak 90 procenata. Zbog toga Svjetska banka preporučuje lokalnim vladama da sa mnogo više napora i kontrole donesu i sprovedu zakone kojima će biti povećana energetska efikasnost.
"Ulaganjem u energetsku efikasnost postižu se tri cilja u isto vrijeme i uz najmanje troškove - manja emisija gasova sa efektom staklene bašte, veća energetska sigurnost i održiviji privredni rast", navedeno je u izvještaju Svjetske banke uz naznaku da dodatno investiranje od jednog dolara u energetsku efikasnost smanjuje za dva dolara potrebu ulaganja u proizvodne kapacitete.