Grčka vlada je večeras odlučila da sve banke ostanu zatvorene zaključno sa srijedom, kada ističe rok iz EU za usvajanje novih mjera štednje, a neke taj "plan za Grčku" neće ni preživjeti.
Poslije sastanka zamjenika ministra finansija Dimitrisa Mardasa i direktora najvećih grčkih banaka, Vlada je sinoć odlučila da se nastavi kontrola prometa kapitala i da banke ostanu zatvorene.
Te mjere koje su na snazi još od 29. juna, prvobitno je trebalo da traju samo nedjelju dana, ali je njihovo trajanje već dvaput produženo.
Grčka je juče, nakon maratonskih pregovora s kreditorima, uspjela da obezbijedi preko potreban ali samo načelan sporazum o trećem paketu međunarodne finansijske pomoći i da izbjegne izlazak iz evrozone. U okviru dogovorenih mjera, Atina treba da osnuje nov nezavisni fond vrijedan do 50 milijardi evra u koji će prikupljati sredstva od privatizacije, i koja su namijenjena otplati novog zajma i refinansiranju banaka. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih evropskih institucija.
Sinoćna odluka je doneta pošto je Evropska centralna banka (ECB) popodne odlučila da zadrži nepromenjen "plafon" svoje hitne kreditne pomoći za likvidnost (ELA) grčkim bankama, na sadašnjem nivou od 89 milijardi evra, iako su Grci tražili hitno povećanje jer para u bankama praktično nema.
Po objavljivanju krajem juna odluke premijera Aleksisa Ciprasa o održavanju referenduma, poslije prekida pregovora Atine i njenih kreditora - EU, Evropske centralne banke i MMF-a, Atina je bila prinuđena da ograniči promet kapitala zbog masivnog povlačenja uloga iz banaka.
Ta mjera čiji je cilj da spriječi kolaps banaka, donijela je ograničenje uzimanja novca samo iz bankomata i samo do 60 evra dnevno za one koji imaju račune u grčkim bankama.
Međutim, uzimanje novca iz bankomata pomoću kartica stranih banaka nije ograničeno, te ni za strane turiste.
Poslije teških pregovora na maratonskom samitu zemalja evrozone u Briselu, jutros je odlučeno da počnu pregovori o trećem planu kreditne pomoći Grčkoj, što je omogućilo da ona ostane u zoni evra, ali po cijenu vrlo teških mjera štednje i novih reformi tokom tri godine.
Da bi Evrogrupa uopšte dalje razgovarala o pomoći sa Atinom potrebno je da mjere štednje potvrdi grčki parlament najkasnije do srijede uveče.
A upravo je sam sporazum, koji je Grčka danas postigla sa međunarodnim kreditorima, problem za velike banke u zemlji.
Naime, sporazum podrazumijeva strog nadzor evropskih institucija nad reformama grčkog bankarskog sektora, što bi moglo da znači gašenje dijela banaka, rekao je za Rojters evropski zvaničnik koji je, zbog osjetljivosti teme, želio da ostane anoniman.
Grčka ima četiri velike banke, Nacionalnu banku Grčke, Pireus, Alfa banku i Eurobanku, a izvor navodi da bi te četiri banke mogle biti svedene na dvije.
Rezerve banaka za pokrivanje loših zajmova pokrivaju tek polovinu do dvije trećine izloženosti banaka takvim zajmovima. Na kraju ovogodišnjeg prvog kvartala, 34 milijarde evra loših kredita u četiri najveće grčke banke bilo je nepokriveno.
Predviđeno je da grčke banke budu dokapitalizovane sa 25 milijardi evra iz Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), što, iako je impresivna cifra, jedva da je minimum koji je bankama potreban, piše danas Volstrit džornal.