BANJALUKA - Neprivatizovana banjalučka preduzeća, njih 21, po godišnjem obračunu za 2010, nalaze se u ukupom gubitku od 18.156.790 KM, pokazuju podaci iz Informacije o toku realizacije programa privatizacije državnog kapitala u preduzećima sa područja Banjaluke.
U ovoj informaciji, koja je usvojena na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta, stoji da su od 34 neprivatizovana banjalučka preduzeća sa spiska njih 21 u pomenutoj finansijskoj dubiozi. Ostali su bili u finansijskom plusu.
Podaci iz ove informacije pokazuju da je najveći gubitak, od svih neprivatizovanih banjalučkih preduzeća, napravilo preduzeće "Toplana", više od osam miliona KM, zatim preduzeće "Kosmos" 2,3 miliona KM, "Aerodromi RS" skoro dva miliona KM, te preduzeće "Unis - Valjaonica HVT" koje je prikazalo gubitak od 1.061.684 KM.
Kako je kazao Draško Ilić, zamjenik predsjednika Komisije za privredu u Skupštini grada Banjaluka, sve ono što u ovom društvu nije privatizovano, nema svog titulara.
"Ukoliko se ušlo u proces privatizacije treba ga završiti, a upravo u takvim preduzećima, koja se još vode kao društvena, vlada anarhija i društvo nije u mogućnosti da ih iskontroliše i stvori im određeni ambijent", rekao je Ilić.
Komentarišući najveće gubitnike, Ilić je rekao da je njihova djelatnost svedena na minimum i nemaju šta da rade
On je naveo da je u nekim preduzećima tehnologija zastarjela u odnosu na današnje proizvodne procese u zemljama okruženja i svijeta.
Komentarišući najveće gubitnike, Ilić je rekao da je njihova djelatnost svedena na minimum i nemaju šta da rade jer su uglavnom osnovani da bi podržavali velike subjekte, poput vojske, održavanja, te proizvoda koji se više ne mogu plasirati.
"Spas većine neprivatizovanih preduzeća je da se za njih pronađe ono što bi mogao biti interes ovog grada i da se u njima umjesto propalih djelatnosti kojima se danas bave počne raditi nešto što je potrebno Banjaluci", kazao je on.
Branka Ružević, direktor preduzeća "Toplana" Banjaluka, koje je ostvarilo najveći gubitak, rekla je da je osnovni razlog "minusa" u prošloj godini bio disparitet cijena grijanja i mazuta.
"Ostvareni gubitak dijelom prevazilazimo dotacijama grada Banjaluka i povećanjem cijena grijanja u koje moramo ulaziti", rekla je Ruževićeva.
Ona je dodala da očekuju prelazak preduzeća u vlasništvo grada, kada bi, kako je kazala, disparitet cijena bio nadoknađivan u cjelosti.
"Do sada smo bili prepušteni sami sebi i prelazak u vlasništvo grada će biti dobro rješenje", kazala je Ruževićeva.
Goran Račić iz Udruženja ekonomista SWOT smatra da za svako neprivatizovano preduzeće sa područja Banjaluke treba izgraditi poseban, specijalan pristup i pokušaj saniranja.
"Ta preduzeća dijele sudbinu privredne situacije i ambijenta kod nas i većina njih u proteklom periodu nije moglo naći investitora", kazao je Račić.
Račić smatra da za svako neprivatizovano preduzeće treba izgraditi poseban pristup i pokušaj saniranja
Prema njegovim riječima, neminovno je da preduzeća koja proizvode nešto što niko ne koristi, idu u gubitke i njihova egzistencija se dovodi u pitanje.
Takođe, u jednom od zaključaka iz Informacije Odjeljenja za privredu Administrativne službe grada Banjaluka, navedeno je da je evidentna, ne samo veoma usporena dinamika privatizacije banjalučkih preduzeća, nego i potpun zastoj.
Još je navedeno da u periodu od jula 2010. godine, do istog mjeseca ove godine nije privatizovano nijedno banjalučko preduzeće, pa se dinamika privatizacije u posljednje tri godine ocjenjuje nezadovoljavajućom.
Najveći "gubitnici"
Preduzeće Gubitak (u KM)
"Toplana" 8.206.819
"Kosmos" 2.310.702
"Aerodromi RS" 1.917.359
"Unis - Valjaonica HVT" 1.061.684
"Čajavec - telekom. i elektronika" 721.406
"Čajavec - prostorna tehnika" 686.641