BRISEL - Evropska komisija pozvala je vlade članica Evropske unije da promijene politiku na tržištu rada kako bi se pokušao zaustaviti zabrinjavajući rast stope nezaposlenosti.
Od početka finansijske krize do danas oko 6,5 miliona Evropljana je ostalo bez posla. Posebno loša situacija je među mladima - trenutno je nezaposlen svaki peti mladi Evropljanin, što je najlošija stopa od 1998. godine, kada je osnovana evropska agencija za statistiku - Eurostat. Od ukupno 22,5 miliona nezaposlenih Evropljana svaki peti je mlađi od 24 godine.
Prognoze su, međutim, porazne i vjeruje se da do daljeg nema izgleda za oporavak na tržištu rada. Procjenjuje se da će u idućih nekoliko godina na stotine hiljada stanovnika EU izgubiti posao.
Trenutno je nezaposleno 9,3 odsto radno sposobnog stanovništa EU, za 2010. godinu prognozirana je stopa od 10,3 odsto, a Evropska komisija predviđa nastavak tog negativnog trenda i u 2011. godini. Zbog toga od članica traži hitnu i opsežnu reformu tržišta rada, te odustajanje od modela skraćenog radnog vremena. Riječ je o tome da, na primjer u Njemačkoj, firme u nedostatku narudžbi skraćuju radno vrijeme svojim stalno zaposlenim radnicima, ali oni za to vrijeme primaju punu platu, jer im razliku nadoknađuje država.
"To su samo kratkoročna rješenja za spasavanje radnih mjesta. Državne subvencije radnih mjesta koja nisu u potpunosti iskorištena mogu preduzeća dovesti u situaciju da dugoročno imaju višak zaposlenih i time rizikuju odgađanje potrebnog restrukturiranja", smatra Evropska komisija.
U ovoj krizi dolaze do izražaja i strukturni problemi određenih zemalja. Tako stopa nezaposlenosti kod mladih u Španiji iznosi čak 40 odsto, što znači da je za mlade Špance gotovo normalno da nemaju posao. Evropska komisija ističe da je to kobno, jer mladi bez posla zaostaju u sticanju iskustva.
Španija, međutim, nije usamljena, jer su u velikoj krizi i baltičke države Litvanija i Letonija, gdje je danas više od 30 odsto punoljetnih građana mlađih od 24 godine bez posla. Loši izgledi mladih povezani su velikim dijelom i segmentacijom tržišta rada, što predstavlja dodatnu slabost Evrope.
Evropska komisija u svom izvještaju naglašava da je ekonomska kriza pokazala koliki se teret fleksibilnosti nameće prije svega mladima upravo vrlo proširenim sistemom sklapanja atipičnih ugovora. Razlog tome je što je porez na rad u EU vrlo visok i prosječni teret poreza na troškove rada iznosi oko 40,5 odsto, a ti propisi nisu mijenjani od 2000. godine. Dokument Evropske komisije biće osnova za raspravu na sastanku ministara rada i socijalne zaštite članica EU koji će biti održan 8. i 9. marta iduće godine.