Privreda

Pratite nas na Google news

Od tartufa prave rakiju

Od tartufa prave rakiju
Foto: N.N. | Od tartufa prave rakiju
N.N.

SREMSKA MITROVICA - Srbija ima veoma dobre uslove za uzgajanje tartufa kao i za njihovo "branje" u prirodi, ali od organizovane proizvodnje i izvoza nema skoro ništa.

Stručnjaci su utvrdili da tartufa ima na oko 250 lokacija u Srbiji, ali je organizovan posao u vezi s njihovim prikupljanjem ili proizvodnjom rijetkost.

Prošle godine je u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica, nedaleko od Sremske Mitrovice, otkrive-na dosad nepoznata vrsta na ovim prostorima. U protekle tri godine na prostoru rezervata pronađeno je pet vrsta tartufa, a najskuplji, bijeli tartuf otkriven je u priobalnim šumama jasena i hrasta bare oko Zasavica. Bijeli tartuf nalazi se na listi ugroženih vrsta u zapadnim zemljama Evrope, a cijena mu je znatno viša nego crnog. I u zapadnoj Evropi teško je odrediti koliko se tačno proizvede ovih skupocjenih gljiva. Sakupljanje ovih gljiva je na području nacionalnih parkova prirode zabranjano, a, kako je objasnio Slobodan Simić, upravnik rezervata, ono što je prikupljeno prošle godine koristi se za lične potrebe i za goste kojima je priroda prirasla srcu.

"Od prikupljenih tartufa pravimo rakiju, jer je dovoljna jedna-dvije ove aromatične gljive da žestoko piće dobije šmek. Rakiju ne prodajemo, već je izno-simo pred posebne goste. Takođe, nudimo i gulaš od mangulice s tartufima. Porcija bez tartufa košta 700, a s tom gljivom 1.000 dinara", kazao je Simić.

Ove godine zbog obilnih kiša nisu nađene nove količine crnog tartufa, a da li će biti bijelog, znaće se narednih mjeseci.

"Kada smo prošle godine saopštili da smo pronašli novu, skupocenu vrstu tartufa, bilo je pokušaja 'ilegalaca', odnosno tragača da rovare po rezervatu. Sada tih pokušaja nema, jer imamo dobro organizovanu čuvarsku službu", rekao je Simić.

"Kod nas ne postoje registrovane farme tartufa. Najviše tartufa je na Fruškoj gori. Registrovanih tragača za tartufima ima malo i oni su se obavezali da će ove godine pronaći stotinak kila i na to su platili porez državi i dobili dozvolu. Ostali tragači rade na crno, a koriste pse da ih pronađu. Koliko tačno sakupe, niko ne zna", kazala je Jelena Milošević, predsjednica Gljivarskog društva "Lisičarka" iz Sremske Mitrovice.

Po njenom mišljenju, sakupljanje tartufa nikako ne može biti unosan posao, već samo dodatni, jer je vrijeme sakupljanja ograničeno na nekoliko mjeseci.

"Pored kratkog vremena sakupljanja, veliki problem predstavljaju takse koje regostrovani tartufari moraju da plate, jer se često događa da su one veće od onoga što za tartufe pronalazači mogu dobiti", kaže ona i dodaje da vlada fama da su cijene tartufa velike, a praksa pokazuje da se često crni tarufi prodaju i od 30 do 120 evra.

Uredbom o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divljih flora i fauna, u Srbiji su obuhvaćene tri vrste tartufa. Dozvolu za sakupljanje i promet izdaje Ministarstvo zaštite životne sredine.

(Dnevnik, B92)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije