ATINA - Evropski komesar za finansije Oli Ren rekao je tokom jučerašnje posjete Atini da Grčka mora još više da smanji troškove kako bi izašla iz najveće dužničke krize u posljednjih nekoliko decenija.
Ren je od grčke vlade zatražio da narednih dana objavi još oštrije mjere štednje kako bi zauzdala rast budžetskog deficita.
"Grčka mora preduzeti dodatne korake u cilju prevladavanja budžetske krize i istrajati na smanjenju deficita, ma koliko to bolno bilo", izjavio je Ren poslije sastanka s grčkim ministrom finansija Jorgosom Papakonstantinuom.
Grčki ministar je izjavio da je s Renom razgovarao o reformi penzijskog sistema i stanju u budžetu.
"Vlada će učiniti sve što treba da bi smanjila budžetski deficit. Ako je potrebno, preduzećemo i nove mjere", naglasio je Papankonstantinu.
Grčka ekonomija je u najvećoj krizi u proteklih nekoliko decenija, a ključni problemi su budžetski deficit koji je dostigao 12,7 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), četiri puta viši od limita EU, dug od 300 milijardi dolara, nezaposlenost iznad 18 procenata i pad kreditnog rejtinga zemlje. Prošle sedmice inspektori Evropske komisije i Evropske centralne banke, s kojima je bio i povjerenik Međunarodnog monetarnog fonda, konstatovali su da je ekonomska kriza u Grčkoj dublja nego što su očekivali. Vlada premijetra Jorgosa Papandreua je obećala da će u ovoj godini smanjiti deficit za četiri procenta, ali u EU, gdje još ne postoji jedinstven stav o tome na koji način će pomoći oporavak Grčke, mnogi sumnjaju u ostvarenje tog cilja. Grčka vlada je u sklopu mjera štednje najavila zamrzavanje plata u javnom sektoru i otpuštanja, te povećanje poreza i starosne granice za penzionisanje.
Grčki mediji ističu da će Papandreuov kabinet novi paket stabilizacionih mjera objaviti odmah poslije Renove posjete Atini. Dok je Ren u grčkoj prijestonici razgovarao s Vladinim zvaničnicima o programu štednje pojavile su se spekulacije da evropske zemlje spremaju spasilački paket za Grčku. Prema nezvaničnim informacijama, državne banke i investitori u obveznice u Francuskoj i Njemačkoj kupiće grčke obveznice u vrijednosti do 30 milijardi evra kako bi umirili tržište koje strahuje da Grčka neće moći da otplaćuje svoj dug. To bi pomoglo Grčkoj kod otplate duga koji dospijeva krajem maja, kada Vlada mora da plati oko 20 milijardi evra vlasnicima državnih obveznica. Grčka planira da se ove godine kroz emisije dužničkih hartija od vrijednosti zaduži za 54 milijarde evra, a do sada je privukla oko 69 milijardi.
Junker: Nepotrebna pomoć MMF-a
Grčkoj nije potrebna finansijska pomoć MMF-a, izjavio je juče predsjedavajući Savjeta ministara finansija evrozone Žan-Klod Junker.
On je od grčkih zvaničnika zatražio da se pridržavaju sebi zadatih ciljeva za smanjenje deficita u budžetu kako bi vratili povjerenje finansijskih tržišta.
Pitanje uloge MMF-a u mogućem spasavanju Grčke od finansijske propasti podijelilo je evropske političare. Protivnici intervencije te institucije smatraju da se evrozona sama može izboriti s nastalom situacijom, dok zagovornici smatraju da MMF ima više iskustva u pomoći zemljama da srede svoje finansije i da bi mogao uvesti više fiskalne discipline od evropskih vlasti.