SARAJEVO - Dok evropske, pa i neke zemlje iz okruženja objavljuju izlazak iz ekonomske krize, predstavnici monetarnih vlasti BiH očekuju blagi oporavak bh. ekonomije, dok analitičari vjeruju da će ona nastaviti da slabi i u ovoj godini.
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić objavio je da je, prema ekonomskim pokazateljima ova zemlja izašla iz recesije i da očekuje privredni rast u ovoj godini od 1,5 posto. Prije nekoliko mjeseci i Slovenija je obznanila izlazak iz najveće ekonomske krize u posljednjih nekoliko decenija.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, slično Jelašiću, smatra da se i BiH kao i Srbija vraća u pozitivnu zonu, te očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini za oko 0,5 posto.
"Međunarodni monetarni fond (MMF) je osporio ranije najave da bi kriza mogla doseći dvostruko dno i očigledno da i globalna ekonomija ide putem oporavka. Kad je u pitanju BiH, izvjesno je da će oporavak biti spor i dugotrajan. Očekujemo blagi oporavak u ovoj, a u 2011. godini bi, iako još nemamo zvanične projekcije, ekonomski rast mogao iznositi do tri posto", kaže Kozarić.
Uz pozitivne aspekte kao što je očekivano oživljavanje kreditnog rasta nakon pada sa 28 na četiri posto, Kozarić ukazuje i na negativne trendove, prije svega, da smo u izbornoj godini i da politički ambijent ne obećava povoljnu klimu za ekonomski napredak.
"Vrijeme nam nije saveznik", zaključuje Kozarić.
Blagi Kozarićev optimizam ne dijeli direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu Anto Domazet, koji ističe da će bruto društveni proizvod nastaviti padati i da će i 2010. godina biti recesijska.
"Nema nijednog indikatora koji bi ukazivao da će BiH zahvatiti oporavak o kojem se govori. Prisutna je makroekonomska nestabilnost počev od nedostatka novca u privredi, nezaposlenosti do budžetske neuravnoteženosti. BiH prolazi teška vremena iz kojih ne može izaći bez radikalnih reformi", ističe Domazet i procjenjuje da bi BDP u ovoj godini u najboljem slučaju mogao ostati na nuli.
Naglašava da oporavak BiH zavisi od globalnog i oporavka ekonomija u regiji, ali i vlastitih reformi. Domazet je, međutim, upozorio da se na tom polju u BiH ništa ne čini i da stoga nema razloga za optimizam.
"Privreda je u krizi pokazala žilavost, otpornost, ali je iscrpljena i ne može više podnositi teret koji je trpjela u 2009. godini u pogledu zaposlenosti i teškoća na tržištu. Stoga će biti lomova u smislu otpuštanja radnika. Socijalna strana recesije doći će do usijanja", pesmističan je Domazet.
Među indikatorima koji upućuju na zadržavanje recesije, Domazet navodi nedostatak podsticaja firmama za proizvodnju, suzdržan bankarski sektor, visok kreditni rizik, smanjen priliv stranih investicija, te izostanak promjena na političkom planu.
"Takođe, javne investicije ne realizuju se očekivanim tempom, a njihova izvedba dovešće do diskriminacije domaćih građevinara, a što neće imati mulitplikativni efekat na ekonomski rast. Jedini pozitivan znak jeste oporavak industrije čelika i automobilskog sektora, ali i on se odvija sporo", konstatuje Domazet.