NJUJORK - Pad privrede SAD, epicentra globalne ekonomske krize, mogao bi da se zaustavi do jeseni, ali će se posljedice tekuće recesije u vodećoj svjetskoj ekonomiji osjećati još dugo, predviđaju vodeći američki ekonomisti u najnovijoj anketi njujorškog poslovnog dnevnika "Wall Street Journal".
Pedeset dvoje vrhunskih ekonomista, koji su anketirani, saglasni su da bi već do kraja avgusta SAD mogle da prevaziđu sadašnju fazu oštrog privrednog pada i da u trećem ovogodišnjem kvartalu ostvare vrlo skroman ekonomski rast. Ekonomisti procenjuju da će privreda SAD u drugom tromjesečju ostvariti negativnu stopu rasta od minus 1,4 odsto, računato prema godišnoj osnovi, nakon što je u prva tri mjeseca ekonomska aktivnost smanjena za 6,1 procenat.
Vodeći ekonomski stručnjaci tvrde da će izlaz iz privredne krize, koja u SAD traje već 17 mjeseci, biti otežan zbog osjetnog pada potrošačke tražnje, koja obuhvata oko dvije trećine ukupne privredne aktivnosti.
"Pad potrošačke tražnje u SAD usljed smanjenih zarada i naglog rasta nezaposlenosti biće dugoročan, a privredni oporavak zbog toga vrlo spor", ističu eksperti.
Broj nezaposlenih u SAD uvećaće se do kraja ove godine na oko 9,7 odsto od ukupno raspoložive radne snage, a samo u proteklih šest mjeseci bez posla je ostalo oko tri i po miliona Amerikanaca. Ekonomisti smatraju da će se u američkoj privredi tokom iduće godine broj izgubljenih radnih mjesta uvećati za još oko dva miliona, što znači dodatni rast stope nezaposlenosti, uprkos očekivanom ekonomskom oporavku.
Oko polovine anketiranih eksperata procijenilo je da će američkoj privredi biti potrebno tri do četiri godine kako bi se vratila na nivo produkcije iz pretkriznog perioda, dok je svaki četvrti ubijeđen da će taj period potrajati još duže, između pet i šest godina.
U anketi je iskazan pozitivniji stav u vezi s trenutnom situacijom u američkom finansijskom sektoru. Više od trećine ispitanih stručnjaka je, naime, ocijenila da je posljednji Vladin stres-test za 19 najvećih banaka ukazao na poboljšanje poslovne klime u domaćim bankama. Polovina anketiranih ekonomista smatra da je bankarski sektor SAD sada u boljem položaju nego potkraj prošle i na samom početku ove godne, iako su američke banke i dalje suočene s rizicima od opadanja aktivnosti.
Sadašnja monetarna i fiskalna politika SAD, prema ocjeni polovine ispitanih ekonomista, treba da obezbijedi uslove za održiv privredni rast, dok 27 odsto njih ne vjeruje da će taj uspon biti stabilan na duži rok. Zanimljiv je i stav vodećih ekonomista o ulozi i položaja sadašnjeg predsjednika Uprave federalnih rezervi SAD (Fed) Bena Bernankija, kome iduće godine ističe četvorogodišnji mandat na toj funkciji. Čak 72 odsto anketiranih ekonomista vjeruje da će predsjednik SAD Barak Obama produžiti Bernankijev mandat na čelnom položaju u Fedu, dok jedan od učesnika istraživanja ističe da se aktuelni šef američke centralne banke "herojski" pokazao u najoštrijoj privrednoj krizi koja je pogodila svijet u proteklih osam decenija.
I vlasti se nadaju oporavku
Piter Orszag, direktor za budžet u Kabinetu američkog predsjednika Baraka Obame, izjavio je da postoje znakovi da slobodni pad u ekonomiji konačno dolazi do zastoja.
"Vidljivi su zraci sunca koji se probijaju kroz krošnje drveća, ali još nismo izašli iz šume", kazao je Orszag.
On se, ipak, ogradio od pretjeranog optimizma, kazavši da tek za nekoliko mjeseci mogu biti donesene bolje prognoze, jer je ekonomija i dalje preslaba.
Ekonomski pokazatelji u SAD pokazuju da je najgora faza recesije možda prošla. Oni koji tako misle pozivaju se na podatke da potrošačke navike više nisu toliko niske, a i industrijski izvoz pokazao je u martu bolje rezultate.
Predsjednik Uprave federalnih rezervi SAD Ben Bernanke izjavio je da bi recesija trebalo da završi ove godine.