Najveća priča koja se trenutno odvija u svjetskoj ekonomiji – tako je reporter Sky Newsa, Ed Konvej, naslovio svoju reportažu iz gigantskog data centra nedaleko od Vašingtona D.C, odmah skrenuvši pažnju na prizor koji se iz tamošnjeg aerodroma Dales pruža prema data centrima.
-
Zgrade koje izgledaju kao supermarketi kriju najveću priču svjetske ekonomije
-
Okrug Loudoun troši više struje nego Danska
-
Trošak energije i hlađenja postaje glavni uslov razvoja AI
-
Balon ili revolucija: Strahovi od prelijevanja novca i tehnološkog rasta
„Ako ikada letite u Vašington D.C, pogledajte kroz prozor dok slijećete na aerodrom Dales. Vidjećete po poljima i šumama razasute ogromne zgrade koje bi neiskusnom oku mogle izgledati kao supermarketi ili distributivni centri. Ali ne – to su zapravo data centri. To je najveća koncentracija takvih zgrada bilo gdje u svijetu“, piše Konvej.
Područje oko aerodroma Dales, dodaje on, ima više zgrada u kojima se nalaze računarski serveri koji obavljaju izračune za obuku i pokretanje vještačke inteligencije (AI) nego bilo gdje drugo. Budući da AI čini najveći dio ekonomskog rasta SAD-a ove godine, ovo mjesto postaje ključno.
Skok od 300 posto
Ulazeći u područje koje nazivaju „Aleja data centara“, reporter Sky Newsa prvo je uočio ogromne dalekovode – podsjetnik da je potrošnja struje ovdje ključna odlika.
„Samo ovaj mali okrug Loudoun troši otprilike 4,9 gigavata energije, više od ukupne potrošnje Danske. Taj se broj već utrostručio u posljednjih šest godina, a u narednim će godinama još rasti“, objašnjava Konvej, kojem je pristup omogućila kompanija Digital Realty.
Riječ je o jednoj od najvećih svjetskih kompanija za data centre – mreži koja pokreće gotovo sve glavne AI i cloud servise na svijetu.
„Ako ste ikada poslali upit nekom od modela vještačke inteligencije ili pretraživača, velika je vjerovatnoća da ste, nesvjesno, koristili upravo njihove servere“, navodi on.
Lokacija Digital Dulles, trenutno u izgradnji, trebalo bi da troši jedan gigavat energije – približno koliko i velika nuklearna elektrana – uz šest trafostanica koje će je opsluživati.
Unutar ovih betonskih kolosa, sve je podređeno energiji i hlađenju. Neki od objekata puni su redova rezervnih generatora, kako bi se spriječio i najmanji prekid rada silicijumskih čipova.
„Iako se čini da je tehnologija bestežinska, zapravo ima ogromne fizičke zahtjeve. Potrebne su masivne betonske zgrade i ogromne količine vode da bi se serveri hladili“, dodaje Konvej, kojem je omogućen i pristup unutrašnjosti jednog od centara.
Ograničeni resursi
Reporter Sky Newsa prošao je više slojeva obezbjeđenja, uključujući i pristup koji se odobrava putem otiska prsta.
„Vidjeli smo infrastrukturu potrebnu da bi ti AI čipovi radili – Nvidia DGX H100 u ormarićima koji troše više energije od malog sela. Vidjeli smo cijevi za hlađenje koje ulaze i izlaze iz zgrade, kao i sistem koji dovodi rashladnu tečnost direktno do procesora“, opisuje Konvej.
On zaključuje da razvoj vještačke inteligencije, iako djeluje apstraktno, zapravo zavisi od vrlo stvarnih, ograničenih fizičkih resursa – energije, vode i materijala – što predstavlja glavnu prepreku daljem razvoju.
U tekstu se navodi i ocjena ekonomiste Džejsona Furmana, koji smatra da bi američka ekonomija jedva rasla u prvoj polovini godine ako bi se isključio doprinos AI tehnologije. S druge strane, postavlja se pitanje – može li SAD dovoljno brzo graditi elektrane da bi održala ovaj tempo?
Zastrašujući scenario
Godinama je američka potrošnja struje bila gotovo nepromijenjena, ali se to brzo promijenilo. Kompanije za vještačku inteligenciju sada daju velika obećanja o budućoj računskoj moći, ali ona zavise od mogućnosti priključenja sve većeg broja čipova na mrežu.
Glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas upozorava da bi AI mogla stvoriti novi finansijski balon.
„Kao što je kraj 1990-ih obilježio dot-com procvat, tako sada svjedočimo eksploziji ulaganja u AI. Rizik je da će s rastom potrošnje i ulaganja biti potrebna stroža monetarna politika kako bi se obuzdao pritisak na cijene“, izjavio je Gurinšas.
Sagovornica Sky Newsa, Helen Toner, izvršna direktorka Centra za bezbjednost i nove tehnologije na Džordžtaunu i bivša članica odbora OpenAI, upozorava da niko ne zna koliko će daleko AI ići.
„To je zastrašujuće, jer ne znamo koliki će rast produktivnosti donijeti ni hoće li opravdati zapanjujuća ulaganja koja danas gledamo“, kaže Toner.
Bilo da je riječ o novoj industrijskoj revoluciji ili o tehnološkom balonu – jedno je sigurno: vještačka inteligencija postaje ogromna ekonomska priča sa dalekosežnim posljedicama po energiju, materijale i tržište rada. Samo još ne znamo koliko ogromna, prenosi Jutarnji.hr.