Deseta, jubilarna, manifestacija Salon žilavke, koju je organizovala trebinjska vinarija "Podrumi Vukoje 1982" u svojoj Vinskoj galeriji, i ove je godine okupila preko 50 izlagača autohtonog hercegovačkog vina “žilavka”, ali i proizvođača maslina i posebnih hercegovačkih delicija.
Radovan Vukoje, direktor "Podruma Vukoje 1982" je istakao da je najponosniji na kontinuitet i širinu ove manifestacije koja okuplja vinare Istočne i Zapadne Hercegovine, kao i uljare, proizvođače hrane, turističke radnike.
“Ovo je, u stvari, kompletna ponuda Hercegovine na jednom mjestu, jer je Salon, zamišljen kao jedna ekskluzivna manifestacija, u stavri jedan sajam u malom, što u prvo vrijeme nismo tako zamišljali, ali se desilo da možda jedanaestu manifestaciju organizujemo u drugom, još većem prostoru, jer je mnogo ljudi koji žele da se predstave i još više onih koji žele da se upoznaju sa “žilavkom”, sa našom eno-gastronomijom”, istakao je na otvaranju Vukoje, ponosan što i Salon i cijela Hercegovina privlače turiste koji dolaze u ove krajeve.
Smatra da je upravo eno-gastronomija ključna stvar u koju se treba ulagati, što je prepoznala i Vlada RS koja pomaže ovu privrednu granu.
Buduću pomoć Vlade RS je potvrdio i ministar prosvjete i kulture RS Borivoje Golubović, dodavši da je kao važna prepoznata i ova manifestacija.
Podrumi Vukoje organizovali deseti Salon žilavke pic.twitter.com/dJG3jM00Ks
— Nezavisne novine (@NezavisneBL) August 18, 2026
“Desetogodišnjica ove manifestacije poprima značaj, ne samo za Hercegovinu i Trebinje, već i u širem kontekstu, što će Vlada RS uvijek podržavati, jer, kada govorimo o “žilavki” onda je to priča o tradiciji, o narodu Hercegovine, a takve stvari uvijek treba podržati, pa se ja nadam da ćemo se i u budućim godinama družiti na ovom istom mjestu”, istakao je ministar Golubović, sa kojim su na Salonu žilavke bili i ministri Zlatan Klokić i Draga Mastilović.
Salonu je prisustvovao i Mladen Filipović, šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji koji je naglasio da se “žilavka” itekako pije u ovoj evropskoj zemlji.
“Žilavka je sigurno autohtona sorta koju trebamo da promovišemo u svijetu, a mi to u Beču već radimo otvaranjem Hercegovačke i Krajiške kuće, čime smo ostvarili toliko značajan uspjeh da uskoro otvaramo još jednu podružnicu u Beč, gdje će se i “žilavka”, ali i ostali naši proizvodi svakako kupovati”, istakao je Filipović, napominjući da se ovo vino, iako je Austrija poznata vinska regija, prodaje i preko velikih prodajnih austijskih lanaca, kao i u austrijskim restoranima.
Među domaćim vinarima, proizvođačima “žilavke”, bili su i oni koji sun a ovom Saloni prisutnih svih ovih deset godina, poput Vinarije Vera i Popvog polja kod Trebinja, ali oni koji sun a Salonu po prvi put, poput Vinarije Bojanić iz mjesta Pridvorci kod Trebinja.
I jedni i drugi su zadovoljni i manifestacijom i mogućnošću promocije na ovaj način, a da proizvode dobru “žilavku” svjedoče i brojne nagrade za ovo vino.
I jedni i drugi se baziraju uglavnom na proizvodnji autohtonih hercegovačkih sorti – žilavke i vranca, pa i turisti koji obilaze njihove vinarije traže uglavnom ove dvije sorte.
Slično razmišljaju i u zapadnom dijelu Hercegovine, a Blaž Ostojić iz “Podruma Ostojić” iz Čitluka takođe deset godina dolazi na Salon žilavke, jer je, kako kaže, ovo jedinstven skup vinara autohtonih hercegovačkih vina, a njihova vinarija proizvodi 70% žilavke od cjelokupne proizvodnje vina.
“Radimo svježu žilavku i žilavku selekciju, jer žilavka za Hercegovinu znači sve, s obzirom da ovo vino predstavlja tipičnog Hercegovca – žilavog, tvrdoglavog, ali i jako marljivog i radnog” , naglasio je on.
Najveća vijest sa ovog, desetog Salona žilavke je, kako je najavio Radovan Vukoje, da će ovo hercegovačko vino dobiti svoju posebnu čašu, čiji oblik je na Master klasu, koji se odvijao dan uoči same manifestacije, dogovoren sa austrijskim Ridlom, eminentnim svjetskim proizvođačem vinske galanterije, ali on so iduće godine ostaje tajna…