HAVANA - Kuba je saopštila da će najmanje pola miliona zaposlenih biti otpušteno do početka iduće godine i da će biti smanjena ograničenja privatnom sektoru kako bi se tamo našla nova radna mjesta.
U najdramatičnijem potezu do sada povučenom da bi se radikalno izmijenila slika zaposlenosti u komunističkoj državi, predsjednik Raul Kastro je u obraćanju naciji preko televizije rekao da će možda čak jedan milion Kubanaca, jedan od pet u državnoj službi, biti višak.
Vlada nije ranije objavila nikakve planove o smanjenju broja zaposlenih u državnom sektoru, a brzina i obim otpuštanja koje je najavio Kastro su zapanjujući. Zvanično je na Kubi zaposlen 5,1 milion ljudi.
Otpuštanja će početi odmah i nastaviće se tokom aprila 2011. godine, navodi se u saopštenju Saveza kubanskih radnika, jedine radničke organizacije koju vlast dozvoljava.
Država će, dodaje se u saopštenju sindikata, ubuduće zapošljavati ljude samo u ključnim sektorima kao što su poljoprivreda, građevinarstvo, industrija, pravosuđe i prosvjeta.
Da bi se ublažio udar, kaže se u saopštenju objavljenom u novinama i na radiju i televiziji, Vlada će povećati mogućnosti otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru. Kubanci će moći da se samozapošljavaju i stvaraju kooperative kojima će sami upravljati. Moći će u većem obimu da iznajmljuju državnu zemlju i infrastrukturu.
Saopštenje ne daje pojedinosti o tome kako će biti ostvaren tako veliki prekret koji prijeti da dokrajči decenijama stari sistem socijalne sigurnosti na kojem je sagrađeno kubansko društvo jednakosti.
Kastro se dugo žalio da Kubanci suviše očekuju od države, koja daje mjesečne plate od samo 20 dolara u prosjeku, ali pruža besplatno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, subvencioniše stanarine, saobraćaj i osnovnu hranu.
Pošto je nezaposlenost anatema u komunističkom društvu, državna preduzeća su bila prisiljena da zapošljavaju mnoge koji nisu radili gotovo ništa.
"Naša država ne može i ne smije da nastavi da pomaže preduzeća s naduvanim platnim spiskovima. Gubici koji pogađaju našu privredu su kontraproduktivni, stvaraju loše navike i ometaju radnike", kaže sindikat.
I prije saopštenja, razgovori s mnogim radnicima iz više državnih sektora pokazali su da je otpuštanje već u toku, a radnici su se žalili da država ne čini dovoljno da im nađe nov posao.
Neki Kubanci kažu da podržavaju promjene u nadi da bi čak i mala doza privatnog preduzetništva mogla daleko da dogura u zemlji gdje loša državna uprava dovodi do nestašice svega, od krompira do paste za zube.
Trenutno, država zapošljava 95 odsto zvanično registrovane radne snage. Nezaposlenost je prošle godine bila 1,7 odsto, ali nije obuhvatila hiljade Kubanace koji nisu tražili posao pošto su plate suviše male.
Ekonomski sistem
Ekonomija Kube je pod centralnim nadzorom političke vlasti. U posljednjih nekoliko godina sprovedene su manje reforme da bi se smanjila nelikvidnost, povećala učinkovitost preduzeća i otklonila stalna nestašica hrane i još nekih osnovnih sredstava.
U razdoblju 1989. godine do 1993. godine bruto društveni proizvod je pao za 35 odsto, kao rezultat raspada SSSR, najvećeg kubanskog trgovačkog partnera.
Nakon laganog oporavka u sljedećih nekoliko godina, 1999. godine bruto društveni proizvod je povećan 6,3 odsto, kao rezultat velikog uspona turizma. Ekonomija Kube se naglo razvija zbog turizma koji se svake godine sve više povećava.