BANJALUKA - Poslodavci u RS upozoravaju da bi svako povećanje najniže plate preko 480 maraka za sobom povuklo ogromne rizike po ekonomiju RS, dok s druge strane sindikalci zahtijevaju da najniža plata u RS bude 550 KM.
"Nijedan makroekonomski faktor u ovom trenutku ne pokazuje mogućnost realnog rasta najniže plate većeg od 480 KM, eventualno imajući u vidu suzbijanje sive ekonomije moglo bi se ići i na 10 do 20 maraka više od tog iznosa, ali uz veliki rizik", kaže za "Nezavisne" Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.
Prema njegovim riječima, rast cijena na malo u protekloj godini, odnosno inflacija se kretala u iznosu od 0,4 odsto, tako da eventualno usklađivanje najniže plate po ovom osnovu može iznositi više od 0,4 odsto.
"Realni rast plata u RS za prvih devet mjeseci ove godine je 5,7% u odnosu na isti period lani. Tako da bi realan rast najniže plate trebalo da iznosi šest odsto (realan rast plata plus inflacija), što bi nominalno iznosilo 477 KM", pojasnio je Aćić.
Kako upozorava, ono što je zabrinjavajuće je to da u tekućoj godini imamo pad industrijske proizvodnje za 11 odsto, dok s druge strane imamo rast plata od skoro šest odsto, što, kako ističe, znači da se produktivnost i plate kreću u suprotnom smjeru.
"To pod poseban rizik stavlja održivost poslovanja u narednom periodu ukoliko bi se takav trend nastavio", naglasio je Aćić.
Istakao je da najniža plata ne bi smjela služiti kao sredstvo za linearno povećanje plata, te da nerealno povećanje najniže plate može izazvati povratak ili zadržavanje značajnog broja poslodavaca i radnika u sivoj zoni.
Naveo je da bi nerealno povećanje urušilo poziciju niskoakumulativnih sektora i poskupjelo proizvodnju, što dodatno atraktivnijim čini konkurente iz regiona.
"S obzirom na to da je prošlogodišnje povećanje najniže plate rezultiralo povećanjem broja radnika koji primaju najnižu platu kod samostalnih preduzetnika za 2.000, izvjesno je da bi nerealno povećanje najniže plate imalo negativan efekat i na rast i razvoj preduzetništva, kao i na pad poreske discipline u ovom sektoru", rekao je Aćić.
On je dodao da je osnovni nedostatak metodološkog pristupa Saveza sindikata RS prilikom utvrđivanja sindikalne potrošačke korpe broj članova.
"Utvrđuje se na bazi potreba četvoročlane porodice. Prosječan broj članova domaćinstva u RS po popisu iz 2013. je 2,9 članova. Drugi i ključni problem manipulacije sindikalnom potrošačkom korpom je broj proizvoda i usluga i količine istih koji se nalaze u potrošačkoj korpi", zaključio je Aćić.
Jovica Bratić, direktor Zanatsko- preduzetničke komore RS, kazao je da je su nadležni obećali poslodavcima refundirati doprinose preko minimalne plate.
"Davati neke stavove bi bilo neozbiljno, tako da bi bilo realno provjeriti koliko je povećanje plate moguće. Povećanje plate donosi povećanje poreskih obaveza, a posebno neporeskih", rekao je Bratić te dodao da bi realno povećanje plata zasad trebalo biti između 480 i 500 KM.
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, rekao je da Unija udruženja poslodavaca tokom pregovora nije prihvatila prijedlog ovog saveza da od naredne godine najniža plata u RS bude 550 KM, već predlaže 500 KM, na šta Sindikat ne može pristati.
"Mi s tim ne možemo biti zadovoljni i ne možemo na to pristati. Sljedeći korak je da Vlada RS u skladu sa zakonskim ovlaštenjima donese odluku o iznosu najniže plate", kazao je Stanković.
Poručio je da bi sve manje od predloženih 550 KM za najnižu platu bilo ponižavajuće za radnike.
"Ako Vlada smatra da zahtjev Saveza da najniža plata iznosi 550 KM ne može ispuniti, onda šaljemo jasnu poruku svim radnicima u RS da ovdje ne mogu ostvariti minimum svoje egzistencije, što će značiti još masovniji odlazak radnika, a to nikome ne bi trebalo da bude cilj", rekao je Stanković i podsjetio da najniža plata trenutno iznosi 450 KM.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.