BEOGRAD - Rejting agencija Moody’s povećala je kreditni rejting Srbije sa "Ba3" na "Ba2", uz stabilne izglede za dalje poboljšanje.
Osnovni faktori, koji su doprinijeli unapređenju kreditnog rejtinga, su otpornost srpske ekonomije na posljedice izazvane pandemijom korona virusa, stabilan nivo srednjoročnog rasta, kao i očekivanja da će mjere fiskalne konsolidacije Vlade Srbije nastaviti da budu iznad prosjeka grupe zemalja sa "Ba" kreditnim rejtingom, kažu u Ministarstvu finansija.
Ministar Siniša Mali istakao je da je Srbija jedna od rijetkih zemalja na svijetu kojoj je pošlo za rukom, da u uslovima pandemije korona virusa, dobije povećanje, a ne smanjenje kreditnog rejtinga.
"U uslovima velike neizvesnosti i za vreme svetske ekonomske krize, pokazali smo veliku odgovornost i sveobuhvatnim paketom pomoći pružili podršku kako privredi, tako i građanima. Sačuvali smo radna mesta, očuvali proizvodne kapacitete, i poslali jak signal svima u svetu da je Srbija i dalje stabilna zemlja, sa odgovornom ekonomskom politikom", naveo je Mali, saopštilo je ministarstvo.
On je dodao i da dobre vijesti nisu iznenađenje, već potvrda očekivanja i dobrih rezultata u prethodnim godinama.
"Međunarodni investitori se interesuju za naše tržište kapitala i za naše obveznice, koje dobijaju predznak pouzdanosti i likvidnosti. Investitori nas već posmatraju kao investicionu destinaciju, pa i naše obveznice na tržištu već vrednuju na višem rangu. Ubrzanim tempom se približavamo investicionom rejtingu, što će biti veliko dostignuće za našu zemlju, ali i važna vest za naše privrednike i građane", rekao je Mali.
Prema ocjeni agencije, prosječna stopa rasta u periodu 2018-2019. godine iznosila je 4,4 odsto, dok je pad BDP-a u 2020. godini dostigao svega 1,0 odsto, što je znatno bolje od svih zemalja u grupi sa “Ba“ rejtingom.
Poboljšanje kreditnog rejtinga u jako nestabilnim okolnostima, usljed pandemije virusa COVID-19, ogromna je potvrda ekonomskog napretka i rezultata koje je ostvarila Srbija uz kontinuiranu primjenu mjera fiskalne konsolidacije, navodi se u izvještaju agencije.
"Od ovakvih rezultata koje ostvaruje Srbija, korist će imati naši privrednici, jer će im kamate za kredite koje uzimaju od banaka biti znatno manje i moći će da uđu u jake investicione cikluse, bez straha od skupog zaduživanja. Tako će imati priliku i da ulože više novca u svoj posao i da otvore nova radna mesta", kazao je ministar Mali.
Kako se navodi u saopštenju agencije, odluka o povećanju kreditnog rejtinga Srbije donesena je na osnovu stabilne ekonomske politike, usmjerene ka daljem jačanju makroekonomskih pokazatelja i smanjenju javnog duga nakon pandemije.
Ostvarenoj makroekonomskoj stabilnosti je značajan doprinos dao i aranžman sa MMF-om.
U okviru tog programa, Srbija je postigla napredak u smanjenju fiskalnih rizika koji proističu iz sektora malih i srednjih preduzeća i uspješno sprovela program privatizacije.
U svom izvještaju agencija ističe fiskalnu disciplinu Vlade Srbije i posvećenost fiskalnoj konsolidaciji. Mjere fiskalne konsolidacije, sprovedene posljednjih godina, doprinijele su stvaranju dodatnog fiskalnog prostora za odgovor na pandemiju koronavirusa.
Agencija ocjenjuje da će se trend rasta BDP-a nastaviti i u 2021. godini, uz realno povećanje BDP-a za 4,7 odsto, usljed oporavka domaće tražnje, normalizacije ekonomske aktivnosti zahvaljujući brzom procesu vakcinacije, kao i značajnim kapitalnim investicijama planiranim u 2021. godini.
Ministarstvo napominje da je Srbija ušla u pandemiju sa stabilnim makroekonomskim pokazateljima: niskom i stabilnom inflacijom, stabilnim deviznim kursom, adekvatnim nivoom deviznih rezervi i uravnoteženim rastom, podržanim povećanom ekonomskom diversifikacijom.
Takođe, to je doprinijelo da već na samom početku pandemije obezbijedi paket fiskalnih mera, koji je sprovela Vlada Srbije, najveći u regionu, sa oko 12,5 odsto BDP-a u 2020.
Rast javnog duga u 2020. ocjenjuje se kao privremen, jer je nastao kao posljedica povećanja troškova usljed potrebe finansiranja mjera podrške srpskoj privredi i građanima kako bi se smanjio uticaj krize izazvane pandemijom COVID-19.
I pored toga, učešće javnog duga u BDP-u ostaje na projektovanom nivou ispod 60 odsto, učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu na kraju 2020. godine iznosilo je 57,4 odsto, na centralnom nivou države, odnosno 58,2 odsto na nivou opšte države.
Očekuje se da će javni dug ostati na približno istom nivou i u 2021. godini, dok se već od 2022. godine očekuje oporavak i vraćanje duga na njegovu opadajuću putanju kao što je to bilo u periodu prije krize.
U izvještaju Agencija se kao izuzetno pozitivne navode i činjenice da je na nivou opšte države učešće kamata u ukupnim prihodima zadržano na nivou koji je znatno niži od nivoa prosjeka za zemlje sa “Ba“ rejtingom, a posebno se pohvaljuje učešće duga u prihodima budžeta koje je na izuzetno niskom nivou, konkretno na drugom najnižem nivou od prosjeka za zemlje sa “Ba“ rejtingom.
Vlada Srbije će i u narednom periodu kontinuirano pratiti uticaj ključnih faktora iz međunarodnog i domaćeg okruženja na srpsku ekonomiju, kao i realizaciju donijetih mjera, nastavljajući sa procesom fiskalne konsolidacije kako bi, ukoliko to bude potrebno, i u budućnosti bila spremna da reaguje na najbolji mogući način, kao što je to do sada činila, poručilo je Ministarstvo finansija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.