ŽENEVA Evropska centralna banka (ECB) podigla je ključnu kamatnu stopu na 3,75 odsto, ali ulagače daleko više zanima kako će tu odluku obrazložiti predsjednik ECB ŽanKlod Triše.
Interesovanje analitičara je izazvala nestabilnost tržišta od prošle nedjelje kada je bivši predsjednik američkih Federalnih rezervi Alen Grinspen rekao da bi SAD mogle da uđu u recesiju do kraja godine. Pad akcija na kineskom tržištu se kao virus prenio preko Azije na Evropu i SAD, a zatim nazad, te još jednom ukrug, do jučerašnje stabilizacije tržišta.
ECB, koja određuje monetarnu politiku privrede 69 država sa 317 miliona ljudi i više od 15 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, je nastavila poskupljenje novca jučerašnjim podizanjem osnovne kamatne stope na 3,75 odsto sa dosadašnjih 3,5 procenata.
Anketa Dow Jonesa među 55 vodećih finansijskih institucija pokazuje da sve očekuju povećanje kamata, a da 34 predviđaju da će se cijena pozajmice evra u ECB do juna popeti na četiri odsto. Opšta je ocjena da je, uprkos potresima na berzama i strahu od mogućeg svjetskog ekonomskog usporavanja, glavna briga ECB obuzdavanje inflacije. Povećanje kamata je osnovno oružje u borbi sa inflacijom, ali skuplji novac vodi usporavanju poslova.
Inflacija u 69 država koje koriste evro je procijenjena na 1,8 odsto za februar. Ista je kao u januaru i ispod je preporuke Centralne banke o granici od dva odsto. Na sastanku Savjeta guvernera ECB Triše je u februaru rekao da stroga budnost ostaje suština osiguranja stabilnosti cijena, što je ekonomistima bio znak da će ove sedmice doći do povećanja kamata. Pitanje je da li će poskupljenje sada izazvati novo saplitanje na tržištu, a analitičari su podijeljeni po tom pitanju.
Veće kamate će dodatno ojačati evro i izazvati lavinu kritike nekih evropskih političara, posebno francuskih, koji strahuju da će skup evro zakočiti njihov izvoz. Sa druge strane, poskupljenje evropskih kamata, sedmo od decembra 2005. godine kada je stopa bila dva procenta, može se na tržištu protumačiti kao znak stabilnosti koji će razvijati sumnje trgovaca. Istovremeno, nedavni pad nezaposlenosti, posebno u Njemačkoj, može da ohrabri sindikate da krenu u borbu za povećanje plata, što bi ubrzalo inflaciju. `IG Metal`, najmoćniji, njemački sindikat, sa 3,4 miliona članova, već traži 6,5 odsto veće plate za ovu godinu.