BANJALUKA, MOSTAR - Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH zatražiće od direktora te institucije Mire Džakule da izloži efekte naredbe o smanjenju broja carinarnica za pregled određene robe afro-azijskog porijekla, koja je izazvala žestoke osude privrednika RS.
U Kabinetu predsjedavajućeg UO UIO Nikole Špirića kažu da to tijelo nema nadležnosti da se miješa u operativni rad Uprave, što predstavlja i posljednja instrukcija o mjestima carinjenja, ali da od Džakule mogu tražiti izvještaj.
"Ono što Upravni odbor UIO po zakonu može da učini je da zatraži izvještaj od direktora, kao što se to već čini kroz kontinurano izvještavanje o prohodima, a u okviru toga vidjeće se i kakvi su efekti ove mjere koju je direktor donio", istakli su u Šprićevom kabinetu.
Vladimir Trifković, član UO UIO iz RS, kazao je da zbog primjedaba privrednika postoji potreba da se detaljno analizira ispravnost naredbe da se carinjenje pojedine robe porijeklom iz Azije i Afrike obavlja u samo četiri carinske ispostave - Gradišci, Tuzli, Novom Gradu i Sarajevu.
Naglašavajući da u potpunosti podržava opredjeljenje UIO da u cilju efikasnije naplate javnih prihoda preduzima mjere na sprečavanju šverca i učestalog carinjenja robe iz Azije po izuzetno niskim osnovicama, ali da treba preispitati usvojeni model i sve njegove efekte.
"Koliko mi je poznato, UIO je primijenila mjere po uzoru na slične poteze carinskih službi zemalja okruženja, ali je sigurno i da će se to odraziti i na privrednike kojima se sada mijenjaju uslovi poslovanja. UIO bi, pored prikupljanja prihoda, trebalo bi da bude i servis privrednika i zbog toga je potrebna detaljna analiza kako bi se uredba po potrebi doradila i unaprijedila", istakao je Trifković.
On u vezi s tim smatra neophodnim da se utvrdi podjednaka odgovornost carinika umiješanih u šverc u svim carinarnicama, a ne da sa izuzimanjem dijela nadležnosti odgovornost sa jednih ispostava prebacuje na druge.
Prevoznici tereta i špediteri iz RS su u utorak na tri časa blokirali carinski terminal u Banjaluci u znak protesta zbog odluke UIO da tu ispostavu isključi iz carinjenja pojedine afro-azijske robe poput tekstila, obuće, kozmetike, alata i plastike, ističući da će im odlazak na pregled u Gradišku ili Tuzlu značajno povećati troškove transporta i carinske dokumentacije.
U Privrednoj komori RS potez UIO ocjenjuju neprihvatljivim u ionako teškim uslovima poslovanja privrednika, upozoravajući posebno na to da je Banjaluka kao uvoznički centar RS ostala bez mjesta carinjenja dijela robe, što će odbijajuće djelovati na strane investitore. Pojedine banjalučke trgovačke kuće prethodnih dana potvrdile su da će se suočiti sa dodatnim troškovima transporta i carinjenja, prije svega zbog velikih gužvi na terminalima u Gradišci i Tuzli, što se u konačnici može odraziti i na poskupljenje proizvoda.
Hercegovački privrednici, isto kao i banjalučki, smatraju da su zakinuti oduzimanjem dijela nadležnosti carinskih ispostava u Mostaru, Trebinju, Tomislavgradu, Grudama, Ljubuškom i Livnu.
Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže da je problem ekstremno niskog carinjenja robe evidentan i pozdravlja sve aktivnosti na suzbijanju te raširene pojave. Međutim, kako kaže, UIO treba uspostaviti sistem prema kojem će sve carinarnice u BiH, a ne samo četiri, biti sposobne za pregled "rizične" robe, uz obaveznu kontrolu dosadašnjih sumnjivih kontingenata.
"Nije u redu da se za veliki obim posla isforsira svega četiri-pet carinarnica od kojih nijedna nije u Hercegovini, kojoj gravitiraju luke u Pločama i Splitu. To nije korektno i, štaviše, diskriminirajuće je za ovaj region. Stoga mislim da bi bilo bolje da se unutar svih regionalnih centara UIO formira posebna služba koja će utvrđivati tačnu osnovicu robe za carinjenje, kako se ne bi dešavalo da se kilogram pamuka carini po cijeni od 0,70 do jedne marke", ukazao je Lasić.
U UIO su negirali da se njihovom naredbom ide na ruku bilo kojem entitetu ili carinskoj ispostavi, ocjenjujući takve tvrdnje neutemeljenim.
"Pomenuta naredba je privremenog karaktera i ima za cilj uvođenje reda u oblasti carinjenja određene robe porijeklom iz azijskih i afričkih zemalja i zaštitu prihoda od indirektnih poreza, što je suština postojanja UIO", kazao je Ratko Kovačević, portparol UIO.