LONDON - Svijet očekuje da će dogovor lidera zemalja članica Grupe najrazvijenih i zemalja u razvoju (G20) na samitu u Londonu biti prekretnica u borbi s globalnom ekonomskom krizom.
Učesnici samita G20 dogovorili su se da za potrebe Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bude izdvojeno dodatnih 500 milijardi dolara. Preko MMF-a i drugih finansijskih institucija biće izdvojeno 1,1 bilion dolara za borbu protiv posljedica krize u svijetu, što praktično znači da će sredstva kojima raspolaže MMF biti utrostručena sa sadašnjih 250 milijardi dolara.
"Ovo je dan u kojem se svijet ujedinio kako bi uzvratio udarac u borbi s recesijom. Ne samo na riječima, već i s planom za globalni oporavak i reformama s jasnim vremenskim okvirom", rekao je Gordon Braun, premijer Velike Britanije.
Braun je dodao da su učesnici samita obećali učiniti sve kako bi se obnovio privredni rast, otvorila nova radna mjesta i vratilo povjerenje u finansijski sistem. On je podvukao da se radi o najvećim stimulativnim mjerama u svjetskoj ekonomiji koje su ikada do sada usvojene. Dodao je da su se učesnici samita u Londonu složili i da zemljama u razvoju bude data veća uloga u međunarodnim finansijskim institucijama.
Kao važan segment dogovora na londonskom samitu jeste i izražena namjera da se više ne smije tolerisati da neke države budu "poreski rajevi na zemlji" i da se mora stati na put praksi da se čuva tajnost bankovnih podataka. Lideri su postigli dogovor i da bude ukinuta praksa protekcionističkog ponašanja u pojedinim zemljama, te da za pomoć u finansiranju međunarodne trgovine u naredne dvije godine bude izdvojeno 250 milijardi evra kako bi se zaustavio nagli pad trgovine usljed globalne ekonomske krize.
Svjetske vođe su obećale i veće zalaganje za kontrolu finansijskog tržišta, ali američki predsjednik Barak Obama nije popustio pred ofanzivom Francuske i Njemačke za stvaranje moćnog svjetskog finansijskog regulatora, koji bi zamijenio ono što Evropljani vide kao američku vrstu nesputanog kapitalizma koji je svjetsku privredu oborio na koljena. Poslije samita je objavljeno da će popuniti rupe u svjetskoj finansijskoj regulativi koje zjape poslije kraha američkog hipotekarnog tžišta i koje su se proširile na druge vrste zajmova i imovinu banaka. Lideri su se složili o određenoj mjeri međunarodnog nadzora, uključujući nadgledanje poslovanja mamutskih hedž fondova. Izlazeći u susret zahtjevima Francuske i Njemačke, dogovoreno je usvajanje novih globalnih pravila o platama i bonusima, koja treba da ohrabre korporativnu odgovornost.
Na drugoj strani, odbijen je Obamin zahtjev da se države upuste u nove troškove spasavanja privrede sastavljanjem dodatnih stimulativnih paketa novcem poreskih obveznika, kao što to čine SAD i Velika Britanija. Bez obzira na te razlike, svi učesnici su saglasni da je samit bio uspješan i da je pokazao jedinstvo najmoćnijih zemalja u borbi s recesijom.
Obama je ocijenio da je na smitu postignut dogovor koji predstavlja prekretnicu u težnji za globalnim ekonomskim oporavkom, ali i upozorio da nema garancija da će donesene mjere spriječiti dalje produbljivanje krize.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso pozdravio je ambiciozniji rezultat samita od očekivanog. Prema njegovim riječima, postignuti rezultati su rezultat napornog rada i zajedničke akcije koji će omogućiti vraćanje svjetske ekonomije "na noge" u narednim mjesecima.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi kazao je da su postignuti rezultati iznad svih očekivanja.
"Od Bretona Vudsa svijet je živio po jednom finansijskom modelu - anglosaksonskom. Nije na meni da ga kritikujem, on je imao svoje prednosti, ali jasno je da je sada okrenuta nova stranica", naglasio je Sarkozi.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je na samitu postignut gotovo istorijski kompromis i da će finansijske i ekonomske mjere, u vezi s kojima je postignuta saglasnost, dati svijetu jasniju arhitekturu finansijskog tržišta.
Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da svjetska ekonomska kriza nastavlja da se produbljuje, ali da je svjetski finansijski sistem uspio da izbjegne kolaps, uglavnom zahvaljujući obimnom ulivanju kapitala od strane centralnih banaka. On je, međutim, predočio da još nije uspostavljeno povjerenje u kreditna tržišta i da je novi talas potresa sada zahvatio i realni sektor ekonomije. Medvedev je ponovo ukazao na neophodnost uvođenja nove globalne nadnacionalne valute koja bi zamijenila dolar, za šta nije dobio podršku kolega.
Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun pozdravio je obećanje lidera, ali i rekao da je ključno da korist imaju najsiromašnije zemlje.
"Poreski rajevi"
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je crnu listu na kojoj su Kostarika, Malezija, Filipini i Urugvaj, koji nikada nisu poštovali međunarodne poreske standarde.
U grupi "poreskih rajeva", odnosno na sivoj listi nalazi se 38 zemalja: Austrija, Andora, Angvila, Antigva i Barbuda, Aruba, Bahami, Bahrein, Belgija, Belize, Bermudi, Brunej, Čile, Djevičanska ostrva, Dominikanska Republika, Kajmanska ostrva, Kukova ostrva, Gibraltar, Grenada, Gvatemala, Liberija, Lihtenštajn, Maršalska ostrva, Luksemburg, Monako, Monsterat, Nauru, Holandski Antili, Niue, Ostrva Turks i Kaikos, Panama, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vinsent i Grenadini, Samoa, San Marino, Singapur, Švajcarska i Vanuatu.
"To su zemlje koje su se obavezale da poštuju pravila OECD, ali ih se ne pridržavaju u potpunosti", objavio je OECD.
Uhapšena 122 demonstranta
Policija u Londonu uhapsila je 122 osobe nakon nasilnih sukoba uoči i za vrijeme samita G20, saopštila je juče policija.
Oko 85 ljudi uhapšeno je u srijedu nakon više sukoba s policijom u londonskoj finansijskoj četvrti. Do juče popodne, nakon što je policija izvršila raciju u dva skvota gdje su prebivali učesnici protesta i reagovala na manjim demonstracijama u blizini Londonske berze i Engleske centralne banke, ukupan broj uhapšenih dostigao je 122. Policija, takođe, ispituje kako je jedan muškarac izgubio život u sukobima u srijedu, a vjeruje se da mu je pozlilo.