SARAJEVO Uzgajivači ne mogu ispuniti visoke kriterije za osiguranje primarne poljoprivredne proizvodnje koje postavljaju osiguravajuće kuće, upozorava Senad Kikić, stručnjak za žitarice u Zavodu za poljoprivredu FBiH.
Kikić podsjeća da je ove godine neka područja u FBiH zahvatio grad koji je nanio štetu usjevima, te će na gubitku biti oni proizvođači koji nisu osigurali proizvodnju, a većina to nije u mogućnosti.
`Nije bilo snijega, sada su visoke temperature koje doprinose pojavi grada, a predstoje najtopliji mjeseci i neizvjesno je kakva će godina i proizvodnja biti. Međutim, gotovo nema osiguravajućih društava koja osiguravaju primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Možda to rade jedna ili dvije kuće`, ističe Kikić. Objašnjava da oni koji i nude ovaj vid osiguranja traže 300 KM po hektaru.
Mustafa Avdić iz Stjepan Polja, jedan od proizvođača žitarica sa područja Gračanice koje je nedavno zahvatio grad, nije zainteresovan za osiguranje. Objašnjava da se ratarima, bez obzira na cijenu, osiguranje ne isplati.
`Nijedan od proizvođača odavde ne vrši osiguranje. Skupo je, neisplativo. Većina nas ima kredite, živi od danas do sutra, u lošoj smo finansijskoj situaciji. Država slabo ulaže, puno se uvozi. Proizvođači bi trebali razmišljati o osiguranju, ali je pitanje koliko bi bili na dobitku ili gubitku`, kaže Avdić.
Slobodan Granić, direktor sektora za reosiguranje `Sarajevo-osiguranja`, kaže da rade osiguranje usjeva i plodova, ali za to nema interesa poljoprivrednih proizvođača, osim za osiguranje duhana.
`Interesa nema jer je to osiguranje skupo. Visoke su premijske stope i skup je plasman u reosiguranju. Subjektivni razlozi su što ekonomski odnosi ne idu na ruku proizvođaču. Svijest o osiguranju je na niskoj razini, naša država ne daje dovoljno podsticaja, dok u svijetu država radi subvenciju, a preko toga se radi osiguranje`, objašnjava Granić.
Određivanje tarifa
Slobodan Granić, direktor sektora za reosiguranje `Sarajevo-osiguranja`, objašnjava da je tarifa za osiguranje određena klasom osjetljivosti i klasom opasnosti. Dodaje da su premijske stope za kukuruz idu do 17 odsto, a za pšenicu do 12 odsto.
`Ljudi se zato više uzdaju u boga nego u osiguranje`, ističe on, napomenuvši da bi cijena osiguranja pala kada bi se proizvođači udružili.