BIJELJINA, BANJALUKA - Prinos pšenice, čiji se početak žetve očekuje za dvije sedmice, biće manji do 35 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, tvrde poljoprivrednici.
Poljoprivredne proizvođače, osim siromašnog roda, brine i otkup, jer su, naglašavaju, zbog većih cijena repromaterijala i goriva imali skupu sjetvu.
Traže da ove godine bude veća otkupna cijena žitarica tek kako bi, tvrde, bili na "pozitivnoj nuli". I pojedini kombajnisti su, podsjećaju, najavili da će njihove usluge biti skuplje nego prošle godine, što će ih dodatno koštati.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, naglašava da će semberski ratari žetvu početi početkom jula.
Prema njegovim riječima, kada je Semberija u pitanju, pšenica i ječam će podbaciti najmanje 30 do 35 odsto.
"Mislim da je slično stanje i u čitavoj BiH. Bilo je dosta vlage, a zatim je naišlo jako sunce, što je negativno uticalo na žita. Što se kukuruza tiče, ovakvo vrijeme mu pogoduje. Takva je praksa inače. Meni su 62 godine i ne pamtim da su u jednoj godini dobro rodili i pšenica i kukuruz", ističe Maletić.
Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita pri Poljoprivrednom institutu RS, naglašava da je na terenu vidljivo da će pšenica ove godine biti nešto lošijeg kvaliteta, te podsjeća da je prosječan rod prošle godine iznosio 3,5 tona po hektaru.
Poljoprivredne proizvođače, osim siromašnog roda, brine i otkup, jer su zbog većih cijena repromaterijala i goriva imali skupu sjetvu
"Koliko će ove godine zrno biti oštećeno, zasad je teško reći. Rano je prije žetve bilo šta prognozirati", naglašava Mandić.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, podsjeća da su poljoprivredni proizvođači imali skupu sjetvu, ali, ipak, ne misli da će to da utiče na otkupnu cijenu žita.
"Iako su imputi bili skuplji, ne može se očekivati da će to tržište priznati. Tržište, inače, ne priznaje nečije troškove. Cijena će se formirati na osnovu roda žita u žitorodnim regijama Evrope. Zasad nema prognoza da će otkupna cijena žita biti veća", žali se Jeleč.
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je prijavljeno 8.628 hektara zasijanih jarih žita.
"Sigurno je da je još posijano, ali nemamo te podatke, jer je riječ o manjim površinama ili proizvođači nisu htjeli da konkurišu za regresirano đubrivo", kažu u resornom ministarstvu.
Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u strukturi ukupno zasijanih površina žitarice su prošle godine učestvovale sa 57 odsto.