BRISEL - Čelnici Evropske unije založiće se na sastanku lidera Grupe 20 razvijenih i zemalja u razvoju, koji će naredne sedmice biti održan u američkom Pitsburgu, za nastavak podsticaja ekonomiji kako ne bi bio zaustavljen njen trenutni oporavak.
Osim toga, oni će iznijeti i razloge za hitnu izradu nacrta o planu povlačenja stimulativnih paketa, s čijom bi se primjenom krenulo tek kada oporavak bude siguran.
"G20 bi trebalo da potvrdi odlučnost u pogledu nastavka primjene zajedničkih mjera čiji je cilj razvijanje baze za održivi rast i sprečavanje ponavljanja aktuelne finansijske krize. Iste napore treba nastaviti sve dok oporavak ne bude siguran", navodi se u nacrtu dokumenta EU koji je na uvid dobila agencija Reuters pripremljenom za neformalni sastanak čelnika Unije koji je trebalo da bude održan sinoć.
Čelnici G20 sastaće se u Pitsburgu na samitu od 24. do 25. septembra kako bi razmotrili načine kojima bi se osigurao ekonomski oporavak i spriječilo ponavljanje aktuelne finansijske krize. Lideri EU sastaju se u Briselu na neformalnoj večeri kako bi utvrdili zajedničko stajalište za taj samit.
U nacrtu dokumenta u kojem se navode najbitnija stajališta EU ističe se da bi se povlačenje paketa fiskalnih podsticaja trebalo sprovoditi koordinisano širom svijeta, pri čemu bi se trebalo voditi računa o specifičnoj situaciji u kojoj se nalaze pojedine članice G20. Čelnici 27 članica EU takođe će pozvati da se Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) dodijeli ključna uloga u globalnoj koordinaciji mjera. Takođe će tražiti da se učesnici samita obavežu na dodatni doprinos MMF-u u visini od 125 milijardi evra kako bi se povećala njegova kreditna sposobnost usmjerena na zemlje kojima je pomoć hitno potrebna u prevazilaženju globalne ekonomske krize. EU će se založiti i za utvrđivanje obavezujućih pravila o bonusima bankarima koji će povezivati visinu bonusa sa dugoročnim rezultatima poslovanja banaka. Bonusi bi, prema prijedlogu EU, trebalo da budu ograničeni na određeni procenat u odnosu na ukupnu platu ili u odnosu na prihode ili dobit banke.
Dok se svjetski lideri spremaju za samit na kojem će sagledati trenutno stanje u globalnoj ekonomiji ekonomisti upozoravaju da će oporavak biti spor i bolan.
"Zbog sporog i bolnog oporavka iz globalne ekonomske krize, nezaposlenost u SAD dosegnuće svoj vrhunac tek početkom 2011. godine", smatra ugledni američki ekonomista i nobelovac Pol Krugmen.
On je rekao i da izgleda da se globalna ekonomija stabilizuje na neprihvatljivo slabom nivou dodavši da je moguće da će ova recesija imati dva dna. Krugman, koji je 2008. godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, smatra da je akutna faza globalne krize prošla, ali da će se oporavak vjerovatno osjećati kao kontinuirana recesija. On je rekao i da će učinci stimulativnih programa početi da blijede početkom naredne godine zbog čega bi većina zemalja trebalo da ima agresivnije programe stimulisanja ekonomskog rasta.
Svjetska banka je, pak, upozorila da su 43 siromašne države još duboko u ekonomskoj krizi i da teško uspijevaju da finansiraju čak i osnovne potrebe poput zdravstva i školstva, uprkos znakovima privrednog oporavka u bogatim i zemljama s ubrzanim ekonomskim razvojem. U izveštaju objavljenom uoči samita G20 Svjetska banka navodi da začetak globalnog privrednog oporavka i poboljšanje stanja na finansijskom tržištu tek treba da obezbijede podsticaj za izlazak siromašnih zemalja iz duboke krize i spas od ozbiljnih finansijskih izazova. Predsjednik Svjetske banke, Robert Zelik, zatražio je od članica G20 da ne zanemaruju siromašne države i da im finansijski pomognu da bi što prije izašle iz recesije.
Oporavak japanske privrede
Japanska centralna banka objavila je juče da vidi znakove umjerenog oporavka druge po veličini svjetske ekonomije od najgore recesije od Drugog svjetskog rata.
Guverner Masaki Širakava rekao je da ekonomija uprkos nekim preostalim rizicima ide prema oporavku, koji se očekuje u drugoj polovini tekuće fiskalne godine koja u Japanu traje do marta 2010. godine. U cilju podsticanja domaće privrede japanska centralna banka je zadržala ključnu kamatnu stopu na 0,1 odsto.