SARAJEVO Oko 3.000 novih domaćinstava u Kantonu Sarajevo može biti osposobljeno za poljoprivrednu proizvodnju, čime će biti iskorišteni postojeći potencijali, razvijena prerađivačka industrija i povećan broj zaposlenih.
Ovo je rekao Irfan Mehičić, potpredsjednik Privredne komore KS, predstavljajući projekat razvoja poduzetništva na selu.
`Čak 92 odsto kantona je pod šumom, pašnjacima, livadama, a osam odsto je urbane površine na kojoj je skoncentrisano skoro 90 odsto stanovništva. Selo je zapušteno. Osim toga, razvojem poduzetništva na selu urbano područje biće rasterećeno`, kaže Mehičić.
Tvrdi da potencijali leže u proizvodnji mesa, mlijeka, voća, meda i ljekovitog bilja i to u općinama Hadžići, Ilijaš, Trnovo i Vogošća.
`Negdje će dominantno biti razvoj seoskog turizma. Poljoprivreda ne mora biti osnovna djelatnost obiteljskog preduzeća. Ono može imati dodatne aktivnosti, poput popravke traktora. Mi ćemo kroz investicioni program reći gdje se šta može razvijati`, ističe Mehičić.
Napomenuo je da je paralelno s tim potrebno raditi na infrastrukturi i obezbijediti put, kanalizaciju, obrazovne, kulturne i druge sadržaje.
Smatra da već iduće godine nekoliko desetina domaćinstava može biti osposobljeno i registrovano kao preduzeće, ali čekaju da na jesen Skupština KS ozvaniči ovaj program.
`Konkurentni u EU možemo biti u proizvodnji zdrave hrane. U BiH se izdvajaju značajna sredstva za ruralni razvoj i poljoprivredu, ali nedostaje organizovan nastup, a nestručno je vođenje poslova. Sredstva treba davati za robnog, ne ruralnog proizvođača, treba razdvojiti socijalu od biznisa`, smatra Mehičić.
Slovenački model
Mehičić smatra da bi građani pristali iz grada doći na selo jer su po nekoliko godina nezaposleni, a bili bi im omogućeni uslovi za proizvodnju.
`U Sloveniji se dio budžeta daje kao bespovratna sredstava za kapitalne projekte, dio se daje iz opštine. Maksimalna kamata na kredit je tri odsto, a razliku regresira Ministarstvo privrede. Mi smo napravili sličnu šemu, koju su svi prihvatili`, objašnjava Mehičić