VAŠINGTON - Broj američkih banaka kojima prijeti propast popeo se u četvrtom tromesečju 2009. godine na više od 700, uprkos tome što je američki bankarski sektor uspio da ostvari mali profit, pokazali su podaci Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC).
Broj banaka na takozvanoj problematičnoj listi dostigao je 702, što je najviši nivo od juna 1993. godine. Na toj listi se u četvrtom kvartalu 2007. godine, odnosno prije izbijanja globalne finansijske i ekonomske krize, nalazilo samo 76 američkih finansijskih institucija. Smatra se da banke sa te liste imaju najviše izgleda da propadnu zbog teškoća sa svojim finansijama, poslovanjem ili upravom.
Američki regulatori nikada ne objavljuju nazive banaka na problematičnoj listi zbog strahovanja da bi klijenti tih institucija mogli masovno krenuti da podižu svoje uloge.
Izvještaj FDIC-a za posljednja tri mjeseca prošle godine pokazuje da su velike banke ostvarile postepeni oporavak, mnoge od njih uz pomoć državnog novca za spasavanje, dok male i banke srednje veličine i dalje trpe nedaće, koje će vjerovatno biti prisutne i narednih godina. U četvrtom prošlogodišnjem kvartalu propalo je 45 američkih banaka, čime je taj broj za cijelu 2009. porastao na 140. To je najveći godišnji broj slučajeva propasti banaka od 1992. godine na vrhuncu krize u SAD sa bankarskom štednjom i kreditima.
Propadanje američkih banaka je lani pričinilo gubitke Fondu FDIC za osiguranje depozita, koji su u četvrtom kvartalu iznosili 20,9 milijardi dolara - 12,6 milijardi dolara više nego u prethodna tri mjeseca. FDIC očekuje da će nastavak propasti banaka koštati taj fond oko 100 milijardi dolara u naredne tri godine.
Da se problemi u bankarskom sektoru nastavljaju, pokazuje i statistika FIDIC-a za tekuću godinu.
"Od početka 2010. propalo je 20 američkih banaka, a taj tempo će vjerovatno biti ubrzan do kraja godine", ukazala je direktor FDIC-a Šejla Bejr.
U FIDIC-u navode da su zbog tekuće krize banke pooštrile svoje standarde kreditiranja. To je uticalo na prošlogodišnje smanjenje obima kredita za 587,3 milijarde dolara ili 7,5 odsto u odnosu na 2008, što predstavlja najveći godišnji pad od 1942. godine.
U odvojenom izvještaju Nadzornog panela u Kongresu SAD, koji nadgleda Vladine napore za stabilizaciju finansijskog sistema, navodi se i da se američke banke suočavaju sa gubicima od 300 milijardi dolara, vezanim za komercijalne i razvojne kredite. U tom izvještaju se ističe da su banke u četvrtom kvartalu 2009. ostvarile relativno mali profit od 914 miliona dolara, u poređenju sa gubitkom od 37,8 milijardi dolara u istom periodu 2008. godine na vrhuncu finansijske krize. Gotovo jedna od tri banke je ipak zabilježila neto gubitak u posljednja tri meseca prošle godine. Najveće povećanje zarade su, pak, ostvarile najveće banke, ali je, prvi put za tri godine, veću zaradu zabilježilo i više od polovine od 8.000 federalnih osiguravajućih banaka i štedionica. Američke banke su u cijeloj 2009. zaradile 12,5 milijardi dolara, prema zaradi od 4,5 milijardi dolara u 2008. godini.
Rast obima problematičnih kredita
Imovina 702 banke na problematičnoj listi iznosila je u četvrtom kvartalu 2009. godine 402,8 milijardi dolara, za razliku od 345,9 milijardi dolara u prethodna tri mjeseca.
Problematični krediti banaka su takođe u porastu, pa je obim duga koji banke ne očekuju da bude vraćen dostigao 53 milijarde dolara prema 38,6 milijardi dolara u četvrtom tromjesečju 2008. godine. Američke banke su ostavile po strani oko 1,7 biliona dolara za slučaj potencijalnih gubitaka.