BRISEL, RIGA - Najveći multilateralni investitori i kreditori centralne i istočne Evrope najavili su juče da će obezbijediti do 24,5 milijardi evra podrške bankama u tom regionu i kredite za privredu pogođenu globalnom ekonomskom krizom.
"Inicijativom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Evropske investicione banke (EIB) i Svjetske banke biće dopunjeni nacionalni paketi za odgovor na krizu", istakli su kreditori u zajedničkom saopštenju.
Dvogodišnji plan finansijske podrške uključuje finansiranje akcijskim kapitalom, kreditne linije i osiguranje od političkog rizika. Predviđeno je da EBRD šest milijardi dolara za finansijski sektor da u formi akcijskog kapitala ili kredita bankama i direktno malim i srednjim preduzećima. EIB će pripremiti oko 11 milijardi evra kredita za mala i srednja preduzeća od čega je 5,7 milijardi već na raspolaganju, a još 2,8 milijardi čeka na odobrenje krajem aprila. Svjetska banka pripremiće podršku od 7,5 milijardi evra pri čemu će njena ispostava za kreditiranje privatnog sektora u zemljama u razvoju, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), dati dvije milijarde.
Osim toga, Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), ogranak Svjetske banke, namjerava da u 2009. i 2010. godini poveća kreditiranje u Evropi i centralnoj Aziji na maksimalno 16 milijardi evra. Multilateralna agencija za garantovanje investicja (MIGA) obezbijediće osiguranja od političkih rizika u visini do dvije milijarde evra za bankarske kredite.
Međunarodne finansijske institucije pozdravile su podršku koju su neke zemlje već dobile od Međunarodnog monetarnog fonda i iz programa EU. Ta podrška je, kako je ocijenjeno u saopštenju, imala stabilizirajući karakter i pomogla rastu povjerenja.
"Institucije rade zajedno kako bi našle praktična, efikasna i pravovremena rješenja za krizu u istočnoj Evropi. Mi radimo jer imamo posebnu odgovornost za region i zato što to ima ekonomskog smisla", istakao je direktor EBRD-a Tomas Mirou.
Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik pozdravio je saradnju kreditora naglašavajuću da Evropa mora da bude zajedno kako bi obezbijedila da se zbog krize ne izgubi ono što je postignuto u prethodnih 20 godina.
Predsjednik EIB-a Filip Majstat istakao je da će zajednički plan akcije ubrzati slanje sredstava kroz banke za podršku realnoj ekonomiji zemalja najteže pogođenih krizom i posebno za pomoć malom biznisu da preživi u turbulentnim vremenima.
Zemlje ovog regiona već su pritekle ovom regionu u pomoć. Evropska komisija je prebacila Letoniji prvu tranšu stabilizacionog kredita vrijednu milijardu evra. Dobijeni novac dio je srednjoročne finansijske pomoći vrijedne 3,1 milijardu evra, koju je letonska vlada dogovorila s Evropskom komisijom u decembru prošle godine. Evropska komisija je najavila da će do 2011. godine Letoniji dodijeliti ukupno 7,5 milijardi dolara za pomoć u borbi s posljedicama globalne krize.
Od svih evropskih zemalja, Letonija je najviše pogođena finansijskom i ekonomskom krizom. U četvrtom tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod (BDP) ove zemlje je opao za 10,5 odsto, dok je industrijska proizvodnja smanjena za 11,3 procenata. U okviru borbe s posljedicama krize, letonska vlada je bila prinuđena da nacionalizuje najveću banku Parex i investira pozamašna sredstva u spasavanje ekonomije. Zbog kritičnog stanja privrede, premijer Ivar Godmanis je ovog mjeseca podnio ostavku.
Švedska pomaže Estoniji
Švedska centralna banka objavila je juče da je potpisala sporazum o pomoći susjednoj Estoniji u formi kratkoročnog kredita vrijednog 1,1 milijardu dolara. Taj potez je opisan kao preventivni aranžman pomoći centralnoj banci Estonije u dobijanju pristupa kreditima.
"Važno da je centralne banke sarađuju i pomažu jedan drugoj u vrijeme finansijskog stresa", kazao je guverner švedske centralne banke Stefan Invges.
U decembru prošle godine švedska centralna banka sklopila je sličan aranžman s Letonijom.
Mađarska traži pomoć EU
Mađarski premijer Ferenc Đurčanji pozvao je Evropsku uniju da kreira 180 milijardi evra vrijedan paket pomoći za istočnoevropsku privredu kako bi im pomogla da prebrode finansijsku krizu.
"Taj program uključivao bi kratkoročno finansiranje za vlade, koordinisano restrukturiranje privatne zaduženosti, dokapitalizaciju banaka i osiguranje likvidnosti za kompanije u čak 12 zemalja", kazao je Đurčanji.