Privreda

Prvi rast hrvatske industrije u godinu dana

Prvi rast hrvatske industrije u godinu dana
Foto: Image by WikiImages from Pixabay | Prvi rast hrvatske industrije u godinu dana

Prvi put u posljednjih godinu dana industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je porasla - u oktobru je bila 2,8 odsto veća nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci DZS-a. Istovremeno, maloprodaja je pala 2,5 odsto, što je najblaži zabilježeni pad od marta ove godine.

Ali, u proteklih deset mjeseci industrija je smanjena za ukupno 3,9 odsto, a maloprodaja je bila realno manja za 6,5 odsto. Oporavku industrije u oktobru, čini se, najviše su pridonijeli sektori proizvodnje električne opreme, hemijskih i metalnih proizvoda.

Tako je proizvodnja električne opreme u oktobru rasla čak 31,4 odsto, što bi moglo biti povezano s Končarevim angžamanom oko tramvaja. U deset mjeseci, pak, bilježi blagi pad, od 0,3 odsto.

Vjerovatno usljed potreba vezanih uz pandemiju Kovida-19, porasla je i potreba za proizvodima iz kategorije hemikalija i hemijskih proizvoda: njihova proizvodnja u oktobru je uvećana 23,8 odsto, a na nivou deset mjeseci 11,8 odsto.

Proizvodnja metalnih proizvoda u oktobru je skočila 23,6 odsto (u deset mjeseci 6,8 odsto), a metalnih proizvoda 17,8 odsto (u deset mjeseci pad od 8,8 odsto). U oktobru se malo popravila i brodogradnja, s rastom od 7,4 odsto, a u deset mjeseci pala je za 3,6 odsto.

Većina ostalih djelatnosti bilježi pad proizvodnje, a najveće štete trpe koks i naftni proizvodi, u oktobru čak 25,4 odsto, ali u deset mjeseci plus je i dalje od 15 odsto. Slijedi proizvodnja odjeće, koja je od početka godine pala za četvrtinu, te pića, s padom za oko petinu. Značajno je pala i proizvodnja motornih vozila i prikolica, u oktobru 8 odsto, a u deset mjeseci 20,1 odsto.

Kontrakcija domaće potražnje i niži izvoz robe, očekuju analitičari RBA, nepovoljno će uticati na kretanje proizvodnje do kraja godine. U godini pred nama očekuju skroman oporavak, ali niska konkurentnost i produktivnost te nivoa tehnološke intenzivnosti "ostaće glavna prepreka snažnijem razvoju i višim stopama rasta", piše "Jutarnji".

Raspoloženje potrošača

Kada je riječ o potrošnji, najbolje rezultate bilježi trgovina internetom i poštom, s rastom od 18,2 odsto u oktobru i 12,1 odsto u deset mjeseci.

U istom periodu, apoteke, medicinski i kozmetički proizvodi rasli su 4,8, odnosno 6,2 odsto. Najviše je pala prodaja motornih vozila, goriva i ulja. Pooštravanje epidemioloških mjera, smatraju analitičari RBA, najviše će uticati na sektor usluga, nepovoljno će se odraziti i na raspoloženje i optimizam potrošača, pa posljedično i na cijelu ekonomiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije