Rad van kancelarije u razvijenim zemljama svijeta sve je zastupljeniji, a osim rada kod kuće, sve popularniji je i rad u ugostiteljskim objektima i na drugim mjestima.
Amerikanci su ovu mogućnost otkrili prije nekoliko godina, od kada je širom države postalo normalno vidjeti kafiće, restorane, pa čak i parkove preplavljene ljudima s laptopima koji koncentrisano rade.
Takav trend izazvalo je preveliko opterećenje zaposlenih, prisiljenih da osam sati radnog vremena provode zatvoreni u četiri zida kancelarije, a rad kod kuće sve je manje popularan zbog niza otežavajućih okolnosti, odnosno mogućih smetnji u radu, kao što je zvuk frižidera, televizora i slično.
Iako je BiH daleko od trenda rada van kancelarije, ukoliko nije u pitanju privatan posao, poslodavci bi ipak trebalo da razmisle o prednostima ovakvog rada.
Uslov nastanka i opstanka trenda rada van kancelarije je bežična internet veza. U cijelom svijetu postoji 16.000 gratis hot-spotova, odnosno mjesta na kojima korisnici bežično mogu da koriste internet besplatno.
U BiH postoji nekoliko kafića u kojima postoji ovaka wireless veza, zahvaljujući kojoj za priključenje na Interent nije potrebna telefonska veza niti bilo koji drugi kabl.
Prema riječima poslovođe u jednom od banjalučkih kafića koji ima hot-spot, kod nas se ova pogodnost koristi isključivo za zabavu, odnosno, klasično surfanje Internerom, a ne za obavljanje poslova.
Hot-spot omogućava besplatno krstarenje internetom, a samim tim i višesatni nesmetani rad na kompjuteru i sve druge internet prednosti.
U Evropi, grad prvi po broju mjesta sa hot-spotom je Pariz, a slijede ga Beč i Milano.
Tomislav Grizelj, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da su, kada je u pitanju rad van kancelarije, poslodavci u BiH `hendikepirani`, jer nemaju mogućnost elektronske komunikacije.
`Van kancelarije mogu se obavljati razgovori, poslovni sastanci, ali razvijenije zemlje, na primjer Hrvatska, su daleko ispred nas, jer imaju elektronsku karticu preko koje mogu komunicirati sa drugima zahvaljujući elektronskim putevima komunikacije`, kaže Grizelj.
Ističe da su poslodavci u BiH spremni da prihvate nove trendove.
`Uvijek je rezultat mjerilo kod privatnih poslodavaca i nije bitno da li se radi na terenu ili u kancelariji. Uzmite primjer gradilišta, na kojima radnici rade bez nadzora poslodavca. Svi komuniciramo sa svojim radnicima izvan sjedišta firme, najčešće zahvaljujući mobilnim telefonima, tako da su poslodavci zaiste spremni da imaju radnike koji ne provode radno vrijeme u kancelariji`, smatra Grizelj.
Sa druge stane, postoje i mnoga zanimanja za koja je nemoguće obavljati posao van kancelarije. Rad u kafićima sa hot-spotom sjajna je mogućnost za osobe koje rade samostalno, jer se radeći van kancelarije dobija potpuna sloboda izbora mjesta na kojem će se raditi i ljudi koji su u okruženju. Prema iskustvima osoba koje rade van kancelarije iz drugih zemalja, veoma se lako naviknuti na ovakav način rada, mada kod nas mnogi ne mogu ni zamisliti poglede ostalih gostiju i reakciju vlasnika kafića u kojem sjede po nekoliko sati i `zauzimaju mjesto`.
Istraživanja provedena u svijetu pokazuju da je taj način rada produktivniji, a navodi se primjer jednog od najvećih britanskih mobilnih operatera `Telecom`, gdje je produktivnost za dvije godine porasla za 25 odsto zbog uvođenja fleksibilnog radnog vremena.
Svaki registrovani korisnik prije nego što počne bilo šta da radi na Internetu u kafiću prvo mora da pogleda oko 20 sekundi reklama, uglavnom firme koja na tom mjestu pruža usluge besplatnog internet konektovanja. Kafić i ta firma dijele zaradu od reklama. Iskustva kafića su takva da zarade 27 puta više od reklama i prodatog jela i pića, nego što potroše za plaćanje ADSL linije.
Prednosti koje bi poslodavci mogli imati kada bi se odlučili da oslobode svoje radnike boravka u kancelariji su iznajmljivanje manjih kancelarija, manji računi za komunalne usluge, te angažovanje manjeg broja pomoćnog osoblja kao što su obezbjeđenje i čistačice, kao i nabavka manjih količina osnovnih sredstava za rad.