Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU je privatnom kapitalu iz zemalja EU garancija da je Srbija dugoročno siguran partner, a ono što nudi evropska administracija je majušno u odnosu na ono što privatni kapital može doneti, smatra Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije.
"Činjenica je, međutim, da veliki broj ljudi ne vidi sponu između potpisivanja ugovora s EU i efekta koji to ima na privatni kapital koji ulazi u zemlju", dodaje Jelašić.
NN: BiH se nalazi pred potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a Srbija je to već učinila. Kako se to odrazilo na privlačenje stranih investicija?
JELAŠIĆ: Ne bih želeo da jedan važan politički ugovor vežem za pitanje izbora, iako je sigurno da su najave o novim investicijama u Srbiju, kao i potpisivanje sporazuma bili delimično u vezi s određenim političkim događajima. Činjenica je da veliki broj ljudi ne vidi sponu između potpisivanja ugovora s EU i efekta koji to ima na privatni kapital koji ulazi u zemlju. Istina je i da bi Srbija da je prije godinu dana želela da finansira autoput Horgoš - Požega i traži finansijera za RTB Bor to uradila mnogo lakše nego danas, jer ne možete EU kazati da vam ne treba, a sutra kucati na vrata i tražiti više novca pod povoljnijim uslovima i jeftinije.
No, sigurno je da je potpisivanje sporazuma, a kasnije i potvrđivanje od strane parlamenata i početak pregovora o članstvu, najbolji znak za preduzeća iz tih zemalja da ulažu još više i da gledaju Srbiju kao dugoročno pouzdanog partnera, a to znači i više kredita i jeftinije kredite na kraći vremenski period. Ono što Brisel nudi je majušno u odnosu na ono što privatni kapital može da uradi. Naravno za političare je uvek mnogo jasnije i efikasnije da se slikaju s parama iz Brisela, ali kao neko ko veruje u slobodno tržište i privatnu inicijativu mislim da je mnogo važnije koliko će doći privatnog kapitala, nego koliko će birokratije stići iz Brisela.
NN: Osjeti li se veći priliv investicija na početku godine?
JELAŠIĆ: Bez obzira na događaje u proteklih nekoliko meseci, novac dolazi u Srbiju u sličnom obimu kao i prošle i pretprošle godine. Deo dolazi u finansijski sektor, drugi u "braon" investicije (zagađujuća proizvodnja), ali ne i u "zelene" (nezagađujuća). Što se tiče sektora, građevina je jako popularna, a veliki interes vlada i za ranije zasnovanu proizvodnju, ali i za nove pogone.
Za Narodnu banku je važno da novac dolazi, ali i da ne ide u potrošnju nego u investicije.
NN: BiH ima veliki deficit u trgovinskoj razmjeni sa Srbijom. Zašto je tako, da li u Srbiji nemaju podataka o proizvodnji u BiH?
JELAŠIĆ: To je pitanje za privatni sektor o tome gde oni pronalaze inicijativu. Kako god imamo suficit s BiH, mi imamo deficit sa drugim zemljama, ali to ne znači da će tako biti i za nekoliko godina.
Evo, na primer, sada svi pričaju o poljoprivrednim proizvodima i o velikom uvozu u ovom sektoru, odnosno kakav to efekat ima na inflaciju i tekući platni deficit. Sve zemlje u regionu su agrarne i mislim da to treba da iskoristimo kao svoju veliku šansu i da zaradimo, a ne kao elementarnu nepogodu.
NN: Zajednički problem BiH i Srbije je inflacija. Kako se Srbija bori protiv rasta inflacije?
JELAŠIĆ: Inflacija je trenutno 12 odsto. Narodna banka cilja takozvanu baznu inflaciju i cilj je da krajem godine ona bude između tri i šest odsto. Sigurni smo da ćemo to postići.
Prestrukturiranje velikih preduzeća prioritet
NN: Rekli ste da je veliki problem u Srbiji spor proces prestrukturiranja velikih preduzeća. Kako taj proces teče i šta ga usporava?
JELAŠIĆ: Prestrukturiranje velikih preduzeća je pitanje svih pitanja, jer je sigurno da će, ako ih država ne prestrukturira, i dalje političari, a ne privatna inicijativa određivati nivo zarada, investiranja i voditi politiku zapošljavanja. Ako političari odlučuju, onda će određivati i cenu usluga i roba i onda će ta preduzeća biti deo socijalne politike, a ne tržišta i država će slati loše signale.
Nadam se da će uskoro početi prestrukturiranje, koje je sada isključivo u planovima i strategijama. To je i glavni deo ekonomske politike i uskoro ćemo videti da li ćemo nastaviti da pišemo programe i studije.
Nezavisnost banke se dokazuje radom
NN: Koliko je Narodna banka Srbije nezavisna?
JELAŠIĆ: Guvernera Narodne banke Srbije, kao i guvernere u drugim evropskim zemljama biraju političari, a nezavisnost se dokazuje kvalitetom rada, rezultatima i time da li se u svom radu rukovodi zakonima ili dnevnim događajima. Mislim da je bolje da o našoj nezavisnosti govore drugi, možda najbolje mediji.