SARAJEVO, BANJALUKA - Hidroenergetski potencijal na glavnim vodotocima u BiH iznosi 6.126,3 megavata od čega je iskorišteno 38,75 odsto, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH stari 15 godina.
Podaci za osam većih rijeka tada su pokazivali da hidroenergetski potencijal Save uopšte nije iskorišten, dok na Uni i Bosni iznosi simboličnih 1,7, odnosno 2,9 odsto. Sa druge strane su najviše iskorišteni kapaciteti Cetine 71,5 odsto, Trebišnjice 67,1 odsto i Neretve 54,8 odsto.
Hazima Hadžović, pomoćnik ministra za vodoprivredu FBiH, kaže da se radi o podacima koji su rađeni do 1992. godine, ali da velikih promjena nema, jer od tada nije bilo izgradnje velikih akumulacija koje bi iskoristile taj potencijal.
Dodala je da ovo ministarstvo nema uvid u podatke koliko je malih hidroelektrana izgrađeno nakon 1996. godine u FBiH i koliko ih je u postupku izgradnje, jer je to u nadležnosti kantona, a u nekim slučajevima općina. Napomenula je da nisu naišli na razumijevanje kantona kada su tražili da im ovi podaci budu dostavljani.
Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra za elektroenergetiku RS, pak, ističe da se podaci o hidropotencijalu rijeka u RS moraju uzimati s velikom rezervom, ali da je činjenica da je iskorišteno svega 30 odsto postojećeg.
`Podaci koje imamo stari su skoro 17 godina, a činjenica je da je za to vrijeme sigurno došlo do određenih promjena u hidrologiji. To su najbolje pokazali primjeri kada su pojedini koncesionari, koji su dobili koncesije za izgradnju malih hidroelekrtane vršeći dodatna mjerenja zbog sebe, dostavili podatke da je došlo do promjena u slivovima naročito rijeka srednje veličine, ali ono što sigurno znamo da je iskorišteno svega oko 28 do 30 odsto potencijala`, rekao je Glamočić.
Napominje, ipak, da je Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS sa `Elektroprivredom RS` napravilo prioritete istraživanja. Praćenje i definisanje raspoloživih vodnih resursa podijeljeno je u dva toka i to prvi koji se bavi značajnijim strateškim objektima, te drugi koji se odnosi na izgradnju mini-hidroelektrana.
`Ono što je sigurno sada aktuelno su veći objekti gdje prvenstveno mislim na sliv rijeka Drine, Vrbasa, zatim Trebišnjice i njene gornje horizonte, gdje se radi na prevođenju određenih voda iz Dabarskog, Fatničkog i Nevesinjskog polja prema Bilećkom jezeru, izgradnja novih objekata te izgradnja i proširenje postojećih kapaciteta na HE Dubrovnik u saradnji s Hrvatskom`, navodi Glamočić.
U resornom federalnom ministarstvu navode da je prošle godine usvojen novi zakon o vodama kojim su preuzeti evropski principi.
`Po novom zakonu dužni smo uraditi strategiju upravljanja vodama koja će za područje FBiH definisati šta su raspoloživi vodni resursi i koji su mogući za proizvodnju hidroenergije`, kaže Hazima Hadžović.