DAVOS - Profesor Njujorškog univerziteta Nuriel Rubini pesimistički ocjenjuje perspektive Evropske unije i zajedničke monete evra uz opasku da više od Grčke evrozonu ugrožava Španija.
"U perspektivi, ne ove ili naredne godine, ali u budućnosti možemo očekivati raspad valutnog saveza u EU, i to je rastući rizik", rekao je Rubini na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Rubini smatra da će evrozona za sada funkcionisati s jakim centrom i nešto slabijom periferijom, ali da u jednom trenutku neke od zemalja mogu izaći iz te monetarne unije, odnosno napustiti evro. Rubini, koji je predvidio globalnu ekonomsku krizu, istakao je da će to biti prvi ispit snage evrozone.
"Španiju i Grčku muče visoki budžetski deficiti i pad konkurentnosti. Te zemlje su u evrozoni, zato ne mogu da pribjegnu vraćanju svojih valuta i njihovoj devalvaciji, što bi uz izvoz pomoglo njihov izlazak iz recesije", kaže Rubini.
Iako je Grčka u fokusu evropske javnosti zbog ogromnog budžetskog deficita, Rubini ističe da je Španija veća prijetnja za evrozonu.
"Španija kao četvrta ekonomija u tom regionu, bez obzira na sve probleme u Grčkoj, u većoj mjeri može da ugrozi evrozonu. U Španiji je slabiji bankarski sistem i stopa nezaposlenosti je viša i gotovo dvostruko veća od prosjeka EU", kaže Rubini.
Prošle godine budžetski deficit Grčke više od četiri puta je premašio kvotu od tri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), koju je utvrdila EU. Grčka je jedna od 69 zemalja koja po preporukama Evropske komisije u određenom roku treba da snizi budžetski deficit. Grčki dug ove godine mogao bi da dostigne 120 odsto BDP-a, što je najviši nivo među članicama EU.
Prvi čovjek Evropske centralne banke (ECB), Žan-Klod Triše, međutim, kaže da je apsurdno misliti da se evrozona može raspasti. On je odbacio mišljenje da bi Grčka mogla da izađe iz evrozone.
Na otvaranju Foruma duhove je uzburkao francuski predsjednik Nikola Sarkozi izjavivši da je neophodna promjena bankarskih pravila, inače svijet preuzima preveliki rizik za svoju budućnost.
"Nova pravila moraju da uključuje nove knjigovodstvene propise i ograničenja plata rukovodilaca i nadzor nad finansijskim tržištem", rekao je francuski predsjednik na otvaranju skupa koji okuplja poslovne i političke lidere iz cijelog svijeta.
On je naglasio da više neće biti tolerisani pretjerani bonusi, koje banke isplaćuju, ako nisu povezani s otvaranjem radnih mjesta. Sarkozi je rekao da se slaže s američkim predsjednikom Barakom Obamom koji je prošle nedjelje najavio planove da se onemogući bankama da spekulišu na tržištu i da finansiraju spekulativne fondove.
Predstavnici finansijskog sektora uzvratili su, međutim, tvrdnjama da pretjerana regulacija može da nanese štetu privrednom oporavku, koji najvećim dijelom zavisi od banaka.
Član Upravnog savjeta ECB Aksel Veber izjavio je da bi ta institucija u prvoj polovini ove godine mogla da preduzme nove korake za povlačenje viškova likvidnosti iz bankarskog sistema, s obzirom na poboljšanje situacije u ekonomiji.
"Uporedo s jačanjem ekonomije, mi ćemo napuštati primjenu pojedinih vanrednih mjera", rekao je Veber.
Jedan od osnovnih principa ECB-a u borbi protiv finansijske krize bilo je pozajmljivanje bankama neograničenih suma novca po rekordno niskoj baznoj kamatnoj stopi od samo jedan odsto.