BANJALUKA - Industrijska proizvodnja u RS na početku ove godine bilježi značajan rast, prvenstveno zbog oporavka pojedinih privrednih grana koje su lani bile najizloženije recesiji, dok privredne aktivnosti u FBiH ne bilježe napredak.
Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, industrijska produkcija u RS u januaru je povećana za 11 procenata, a u FBiH za 0,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Najveći sektorski rast proizvodnje u RS bilježi rudarstvo, za 33,9 odsto, zatim elektroenergetski sektor za 11,7 odsto, te prerađivačka industrija za 5,1 odsto. U FBiH, pak, jedini pozitivan pomak ostvaren je u proizvodnji i snabdijevanju strujom, gasom i vodom za 5,7 odsto, dok rudarstvo i prerađivačka industrija bilježe pad za 7,3, odnosno 0,5 odsto.
Posmatrajući pojedinačne djelatnosti, u RS je primjetan veliki skok u sektoru vađenja ruda metala za čak 6,5 puta, reciklaže za tri puta i proizvodnje osnovnih metala za 2,6 puta. Upravo te grane su lani bile pod najvećim udarom svjetske ekonomske krize. Produkcija naftnih derivata sa rastom od 8,7 odsto više nije, kao u proteklih godinu dana, dominantna u uzletu ukupne industrijske proizvodnje RS.
Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala pri Privrednoj komori RS, kaže da ohrabruje podatak da se pojedine oblasti privrede izvlače iz krize, iako to, ukazuje, nije generalnog karaktera.
"Kompanija 'ArcelorMittal Prijedor' sada se vraća na nivo proizvodnje iz 2008. godine kao i 'Boksit' iz Milića, koji ima zadovoljavajući nivo proizvodnje. To, međutim, ne možemo reći za metaloprerađivačke fabrike, koje se zbog obustavljenog investicionog ciklusa, zastarjele tehnologije i tržišta prepunog polovne uvozne opreme, nalaze u ogromnim poteškoćama iz kojih ne vjerujem da će izaći do kraja godine", ukazuje Ćorić.
Njegove riječi potvrđuje podatak da je proizvodnja mašina i uređaja u RS u januaru pala za drastičnih 88,2 odsto, a metalnih proizvoda za 35,6 odsto.
U FBiH je, takođe, zabilježen porast aktivnosti u djelatnosti reciklaže, za 2,2 puta, zatim, proizvodnji tekstila za 47,8 odsto i namještaja za 43,2 odsto, dok je najveći pad zabilježen u oblasti proizvodnje kancelarijskih mašina i računara za 61,4 odsto, saobraćajnih sredstava za 49,4 odsto, te medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata za 47,3 odsto.