MOSKVA - Ruska vlada objavila je da priprema novi paket mjera za podsticaj privredi, pri čemu je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev pozvao Kremlj da pokuša iskoristiti prednosti deflacije, odnosno pada cijena.
Ministar finansija Aleksej Kudrin izjavio je da Vlada radi na izradi plana u sklopu kojeg bi se u privredu ubrizgalo dodatnih 10,7 milijardi dolara kako bi pospješili kreditiranje kompanija i pomogli im da prebrode aktuelnu krizu. Državni novac biće iskorišten i za otkup hipotekarnih kredita od banaka.
"Sve te mjere stupiće na snagu do kraja ove ili najkasnije početkom 2009. godine", izjavio je Kudrin nakon sastanka ključnih Vladinih funkcionera koji učestvuju u izradi paketa mjera s Medvedevim.
Prvi zamjenik ruskog premijera Igor Šuvalov kazao je da će Vlada usmjeriti do milijarde dolara ruskom avio-prevozniku "Aeroflotu" i drugim vodećim avio-kompanijama. Dodao je da će biti obezbijeđeno i oko 250 miliona dolara za subvencioniranje kredita za poljoprivrednike.
Ministar privrede Rusije Elvira Nabjuljina je kazala da bi ove godine privredni rast Rusije trebalo da dosegne 6,8 odsto, a stopa inflacije ubrzati na 69,5 procenata.
Medvedev je pozvao Vladu da obuzda inflaciju navodeći da izgledi za usporavanje rasta cijena iduće godine nisu tako loši. Istakao je, međutim, da deflacija, odnosno održiv pad cijena koji može imati štetnih posljedica po privredu, postaje velika briga za razvijene ekonomije, ali da bi za Rusiju mogla predstavljati priliku za stabilizaciju.
"U kontekstu globalne finansijske krize, države strahuju ne od inflacije nego od deflacije, koja ima jednako štetne posljedice po razvijene privrede", kazao je Medvedev.
Ruska vlada je u protekla dva mjeseca ubrizgala više od 200 milijardi dolara u bankarski sistem da bi se ublažili kreditni pritisci. Čelnik ruske centralne banke Sergej Ignatiev, koji je takođe učestvovao na navedenom sastanku, ustvrdio je da se domaći bankarski sistem stabilizovao.
Francuski plan vrijedan 26 milijardi evra
Vlada Francuske juče je donijela plan za podsticaj usporene ekonomije sa 26 milijardi evra, što je oko 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Paket bi trebalo da podstakne rast privrede za oko 0,6 odsto iduće godine, ali će takođe gurnuti budžetski deficit na 3,9 procenata BDP-a umjesto predviđenih 3,1 odsto. Dopušteni budžetski deficit zemalja EU je tri odsto BDP-a.