Ruska privreda počinje pokazivati znakove „pothlađenosti“, upozorio je ministar ekonomije Maksim Rešetnjikov, uz poruku centralnoj banci da su visoki troškovi zaduživanja usporili inflaciju, ali i privrednu aktivnost.
Da bi zaustavila inflaciju, centralna banka od oktobra drži ključnu kamatnu stopu na 21 odsto, a stroga monetarna politika usporila je ulaganja upravo u periodu kada je ekonomski uticaj velike vojne potrošnje počeo slabiti, primjećuje Reuters.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je u martu zvaničnike zadužene za privredu da visokim troškovima zaduživanja ne zatvaraju privredu u „kriokomoru“, a mnogi analitičari zaključili su da je tom izjavom pozvao centralnu banku da pokrene ciklus snižavanja kamatnih stopa.
U proteklim sedmicama inflacija se kretala između tri i četiri odsto, naglasio je ministar ekonomije u ponedjeljak u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta.
„Očekujemo da će podaci za maj potvrditi taj trend i, naravno, očekujemo da će ga centralna banka uzeti u obzir pri donošenju odluka jer u aktuelnim uslovima primjećujemo i rizike pothlađenosti privrede“, rekao je Rešetnjikov.
Ministarstvo ove godine očekuje inflaciju od 7,6 odsto i ta je prognoza, po njegovim riječima, „realna“.
Mnogi privredni lideri nezadovoljni su visokim kamatnim stopama, a kritike na račun centralne banke stigle su u novembru i iz redova ekonomista uključenih u kreiranje državne politike.
Visoki troškovi zaduživanja nose rizik pada privredne aktivnosti i kolapsa ulaganja u bliskoj budućnosti, upozorio je u novembru institut TsMAKP koji savjetuje vladu.
Udio proizvodnih preduzeća s rizičnim teretom servisiranja duga, od dvije trećine dobiti prije kamata i poreza, udvostručiće se na 20 odsto, procijenili su tada ekonomisti.
Stroga monetarna politika istovremeno ne utiče značajnije na ključne „pokretače“ inflacije, kao što su sve veći troškovi prekograničnih plaćanja zbog zapadnih sankcija, veće cijene uvezene hrane i podignute regulisane cijene komunalnih usluga, naglasili su u institutu.
Monetarna politika centralne banke izlaže rusku privredu prijetnji stagflacije, odnosno stagnacije ili čak recesije u kombinaciji s visokom inflacijom, upozorili su iz TsMAKP-a.
Ruska centralna banka cilja inflaciju od četiri odsto, a redovnu sjednicu o monetarnoj politici održaće 6. juna.
Privredna aktivnost porasla je u prvom tromjesečju za dva odsto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, procijenila je centralna banka, nakon 4,5-postotnog skoka u prethodna tri mjeseca, djelimično i pod uticajem stroge monetarne politike.
Aktivnost bi trebala usporiti i u periodu od aprila do juna, procjenjuju u centralnoj banci.
U cijeloj 2025. ruski BDP trebao bi porasti od jedan do dva odsto, i od 0,5 do jedan odsto u 2026., pokazuju njihovi izračuni. Uz snižene kamatne stope i povratak privrede na uravnotežen put rasta, očekuje se da će potražnja domaćinstava obezbijediti veći doprinos rastu BDP-a u periodu od 2026. do 2027. godine, prenosi Poslovni.hr.