Privreda

Šansa u turizmu

Šansa u turizmu
Šansa u turizmu
Vesna Duka

Ono što se u Trebinju na prvi pogled može vidjeti jeste da je grad posljednjih godina dosta čistiji, a ma sa koje strane uđete u ovaj grad dočekaće vas novi ili građevinski objekti u izgradnji.

Prvi čovjek ove opštine, Dobroslav Ćuk, kaže da se razvoj najbolje ogleda u projektima koji su već realizovani ili tek treba da budu realizovani.

"Ako se zna da se sve vrti oko kapitala, onda je najbolji pokazatelj uspjeha lokalne vlasti u Trebinju količina novca koju smo obezbijedili otkako smo na vlasti. Dakle, od 2004. godine, kada je Savez nezavisnih socijaldemokrata preuzeo vlast u Trebinju i otkada sam ja došao za načelnika opštine, budžet je sa tadašnjih oko osam miliona narastao na više od 21 milion KM", kaže Ćuk.

NN: Po čemu ćete pamtiti proteklu godinu?

ĆUK: Ako me pitate o negativnim stvarima, svaki Trebinjac dobro je zapamtio požare. Zbog toga smo već preduzeli neke mjere na poboljšanju opreme vatrogasnih društava i civilne zaštite.

A, ako me pitate o pozitivnim stvarima, njih, hvala bogu, ima dosta više.

Među svim tim afirmativnim stvarima svakako moram istaći započete projekte unapređenja turizma i male privrede, među kojima i dalje izdvajamo planiranu izgradnju turističkog naselja od strane slovenačke firme "Hosting", s kojom smo potpisali ugovor o formiranju zajedničkog preduzeća, a sada slijedi faza ispitivanja cjelokupnog projekta.

Ono na šta smo izuzetno ponosni jeste činjenica da će vrlo skoro početi izgradnja aerodroma u regiji Zubaca, nadomak Trebinja, u čemu, kao uostalom u svim našim projektima, veliku pomoć i podršku imamo od Vlade RS. Ovdje moram istaći i to da će se svi oni koji su s nepovjerenjem gledali na ovaj projekat uskoro i sami uvjeriti da imamo ozbiljne partnere i zainteresovane investitore za izgradnju vazdušne luke nadomak Trebinja, ali o konkretnom početku radova, početnim investicijama i svemu ostalom, još ne želim da pričam.

NN: Šta je s privredom?

ĆUK: Većina velikih trebinjskih preduzeća uspjela je opstati i ona su uglavnom privatizovana, pa sada imamo Industriju alata, "Novoteks", "Neimarstvo", koji i dalje dobro rade, izvoze u inostranstvo ili tamo izvode radove. Sa druge strane, imamo sve uspješnija mala i srednja preduzeća, kojima pomažemo tako što im se dodjeljuju veoma povoljni krediti iz sredstava od naknada hidroakumulacija. Zato sve više ljudi u Trebinju pokreće sopstveni biznis, tako da danas imamo sve više pčelara, koji su se uspješno organizovali u pčelarsku zadrugu "Žalfija" i koji su u prošloj godini sakupili oko 650 tona meda, ali i sve čuvenije vinare, poput Vukoja, Anđelića, Ratkovića, Lečića, vinarije manastira Tvrdoš i drugih.

NN: U posljednje vrijeme se u Trebinju sve više pažnje poklanja poljoprivredi.

ĆUK: Poljoprivreda je jedan od značajnih segmenata razvoja ovog kraja, pa smo u prošloj godini uradili nekoliko sistema za navodnjavanje u Trebinjskom, Petrovom i Popovom polju, ne Lastvi i Necvijeću, a tako ćemo nastaviti i u ovoj godini u selima Ljubomir i Zupci. Trenutno se u ovim poljima navodnjava oko 300 hektara obradivih površina, a konačnom realizacijom ovog projekta navodnjavaće se 1.400 hektara i nekadašnja presmjela izjava o "Trebinju kao fabrici zdrave hrane", postaće stvarnost.

NN: Koji su to projekti koji će se u Trebinju realizovati u narednom periodu?

ĆUK: Od devetnaest projekata kandidovanih za novac iz fondova Vlade RS, šesnaest je uzeto u razmatranje, a za jedan od njih, izgradnju gradske zaobilaznice, već je odobreno sedam miliona maraka. Naš najvažniji projekat još nije dobio "zeleno svjetlo", a tiče se rekonstrukcije gradskog vodovoda, odnosno poboljšanja vodosnabdijevanja Trebinja, što smatramo vitalnim projektom za ovaj grad. Izgradnjom rezervoara šire i kvalitetnije mreže popravili bismo snabdijevanje vodom samog grada, već pomenutog turističkog naselja "Trebinje Resort", industrijske zone Volujac, a u cio sistem bi se, možda, uključilo i vodosnabdijevanje naselja Ivanica, iako to nije dio naše, već teritorije opštine Ravno. Ovaj centralni projekat za Trebinje u narednim godinama će biti vrijedan nekoliko miliona maraka i neće se moći realizovati odjednom, ali su početna sredstva planirana u budžetu za ovu godinu.

NN: Šta je sa gradskom infrastrukturom?

ĆUK: Ovo je možda i projekat na kojem radimo najviše. Okončali smo radove vrijedne oko 600.000 maraka, a tiču se izgradnje dijela kanalizacione mreže u naseljima Vinogradi i Gorica, a sada nastavljamo s rekonstrukcijama prigradskih i gradskih ulica. Tu sam naročito ponosan kada je riječ o naselju Bregovi, koje je bilo u centru grada, a nije imalo ni asfalt, ni javnu rasvjetu, a sada je to, nakon što smo uložili više od 100.000 maraka, jedno moderno naselje.

Trenutno su u toku radovi na izgradnji i rekonstrukciji Ulice Vlatka Vukovića u naselju Hrupjela, koja predstavlja glavnu pristupnu ulicu ovom jednom od najvećih trebinjskih naselja, a sredstva predviđena za realizaciju ovog projekta u visni od 180.000 maraka obezbijeđena su iz budžeta opštine.

Takođe, svakodnevno se rekonstruišu i druge ulice, uglavnom u prigradskim naseljima, i asfaltiraju seoski putevi. U okviru rješavanja infrastrukture grada, moram istaći i sanaciju gradske deponije Obodina, za čiju je sanaciju sredstva u visini od milion i 900.000 maraka obezbijedila Evropska unija. Za sanaciju te deponije, pored koje prolazi magistralni put prema Herceg Novom, već imamo spremne projekte. Što se tiče ovog puta, do marta će naš grad sa Crnogorskim primorjem biti povezan jednom izuzetno modernom saobraćajnicom.

NN: Znači li to da će se Trebinje uskoro preorijentisati na turizam?

ĆUK: Trebinje je i do sada bilo turistički orijentisano, a kada se dovrši ova saobraćajnica, zajedno sa rješenjem prevoja Čemerno, za koji je Vlada RS izdvojila 75 miliona maraka, cjelokupna ova regija će imati bolje preduslove za razvoj turizma. Trebinje će u toj regiji, kao i do sada, biti centar razvoja, grad sporta, mladosti, kulture. Vjerujem da će upravo godina u koju smo tek zakoračili biti godina pune afirmacije ovog grada. Ovo govorim argumentovano, jer sve što sam pomenuo samo je dio naših razvojnih planova.

Saradnja s Vladom RS

NN: Kakva je saradnja s Vladom RS?

ĆUK: Imamo veoma korektnu saradnju i veliku podršku Vlade Republike Srpske i premijera, gospodina Milorada Dodika lično. Premijer Dodik je samo u protekloj godini bio dvanaest puta u Trebinju i pokazao veliki interes za razvoj i napredak Trebinja i istočne Hercegovine.

Najčitanije