SARAJEVO - Entitetima je preporučeno da smanje apetite javnih preduzeća i ograniče kamate na njihove depozite kod banaka budući da je to jedan od inicijatora povećanja kamata, naglasio je juče u Sarajevu Dragan Vrankić, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar finansija i trezora BiH.
On je objasnio da su banke djelomično prinuđene da zbog visokih kamata na depozite javnih preduzeća podižu kamate na kredite privredi i stanovništvu, što je posljednjih dana izazvalo negodovanje javnosti.
Vlada RS je prošle sedmice pozvala sve republičke institucije, javne fondove, opštine i državna preduzeća da bankama u postupku javnih nabavki usluga ne propisuju uslove koji nisu predmet tih nabavki, kao što je visina kamate na deponovana sredstva.
Vrankić je naglasio da kamate imaju svoju strukturu i cijenu, a banke zakonitost poslovanja.
"Nijedna banka nema namjeru da posluje s gubitkom. Mislim da bi bili sretni da mogu smanjiti kamate kada bi došle do kvalitetnijih izvora kapitala", istakao je Vrankić.
Kako bi pokušali iznaći rješenja, Vrankić se juče sastao s predstavnicima Centralne banke, Udruženja banaka i Agencije za osiguranje depozita BiH, te entitetskih ministarstava finansija i agencija za bankarstvo nakon izliva nezadovoljstva u javnosti zbog podizanja kamata na kredite. Vrankić je rekao kako je na sastanku jednoglasno usvojeno nekoliko zaključaka, te najavio da će se sastanci s finansijskim institucijama i predstavnicima banaka ubuduće održavati kontinuirano, najmanje jedanput mjesečno.
"Zaključili smo da je bankarski sektor stabilan i likvidan i da i dalje treba da nastavi poslovanje na tržišnim principima. Konstatovano je kako je potrebno da se banke angažiraju na iznalaženju kvalitetnijih izvora finansiranja kako bi mogle plasirati kredite po nižim kamatnim stopama", rekao je Vrankić.
Dino Osmanbegović, predsjednik Udruženja banaka BiH, rekao je da će do kraja godine doći će do stabilizacije kamatnih stopa i njihovog blagog pada.
"Prema našim utemeljenim analizama, cijena koštanja kapitala na domaćem tržištu nije alarmantna ukoliko poredimo BiH sa zemljama u regionu i ostalim zemljama sličnog nivoa razvijenosti", kazao je Osmanbegović.
Istakao je da su u Srbiji, prema međunarodnim izvorima, kamatne stope prosječno 18 posto, u Rumuniji 15 posto, a u Hrvatskoj su, takođe, veće nego kod nas gdje prosječne kamtne stope, zavisno od toga da li je riječ o dugoročnim ili kratkoročnim kreditima, iznose između osam i devet posto.
Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, kazao je da ova agencija ne može ograničavati kamatne stope, inače bi u suportnom morala preuzeti rizik za eventualne gubitke banaka. Kazao je kako kamatne stope ovise od izvora sredstava sa međunarodnog tržišta i od visine kamatnih stopa na depozite javnih preduzeća.
Na sastanku su odbačene tvrdnje da banke iznose kapital iz BiH u zemlje u kojima posluju njihove banke majke.
"Nema iznošenja kapitala banaka izvan zemlje. Banke svoju dobit koriste za refinansiranje unutar države, a 40 posto plasiranih sredstava u BiH dolazi od banaka osnivača", istakao je Vrankić.
Najavio je i da će naša zemlja u pregovorima s MMF-om nastojati obezbijediti klauzulu po kojoj će se banke majke obavezati da neće smanjivati svoje plasmane u BiH, već ih zadržati na istom nivou ili povećavati, zavisno od prilika na tržištu.
Vrankić je, takođe, podsjetio je da se provode aktivnosti u vezi s podizanjem iznosa osiguranih depozita na 50.000 KM, te je informisao da su upravo s EBRD-om dogovorene neophodne promjene u Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama BiH.