MADRID - Španija će ove godine smanjiti javnu potrošnju za šest milijardi evra i srezati plate u javnom sektoru za pet odsto, a članovima Vlade za 15 procenata u sklopu napora za dostizanje ciljeva Evropske unije kada je u pitanju budžetski deficit, izjavio je juče španski premijer Hoze Luis Rodrigez Zapatero.
Primjenom pomenutih mjera, budžetski deficit Španije bi do 2069. trebalo da bude smanjen na tri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) sa 11,2 odsto iz 2009. godine. To bi doprinijelo nastojanjima te zemlje da izbjegne dužničku krizu koju proživljava Grčka i koja prijeti evrozoni.
Predstavljajući program za smanjenje budžetskog deficita Zapatero je izjavio da će plate u javnom sektoru biti zamrznute tokom 2011. godine i da će ove godine biti otpušteno 69.000 državnih službenika. Pored toga, od regionalnih vlada će biti zatraženo da uštede 1,2 milijarde evra iz svojih budžeta. Osim smanjenja plata u javnom sektoru biće skresana i socijalna izdvajanja i državna ulaganja.
Američki predsjednik Barak Obama je u telefonskom razgovoru sa Zapaterom zatražio od Španije da primijeni ekonomske reforme koje se smatraju ključnima za sprečavanje da evropska dužnička kriza ugrozi privredni oporavak SAD i svijeta. Obamin portparol Robert Gibs je izjavio da je Španija jedna od zemalja koje zbog svojih problema treba da sprovedu reforme na kojima je premijer počeo da radi.
Zvaničnici EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u ponedjeljak su javnosti predstavili plan spasa prezaduženih članica evrozone vrijedan 750 miliona evra. Taj mehanizam pomoći biće aktiviran ukoliko neka od članica evrozone ne bude u mogućnosti da servisira svoje obaveze usljed velikog duga kao što je slučaj sa Grčkom. Kako bi se izborila s najtežom dužničkom krizom u istoriji Grčkoj su EU i MMF-a u naredne tri godine stavile na raspolaganje 110 milijardi evra pomoći u vidu povoljnih kredita. Pomoć je uslovljena smanjenjem budžetske potrošnje za dodatnih 30 milijardi dolara u naredne tri godine zbog čega je Vlada suočena sa svakodnevnim protestima. Grčki radnici pozvali su juče na generalni štrajk 19. maja, najnoviji u seriji protesta protiv planiranih izmjena u penzijskom sistemu. Sindikati se oštro protive Vladinom prijedlogu zakona da bude produžen rok za penzionisanje, navodeći da su uslovi koje MMF nameće Grčkoj teški i nehumani. Prethodni štrajk grčkih radnika bio je 5. maja, kada su demonstranti bacili gasnu bombu u filijalu Marfin banke u Atini od koje je stradalo troje zaposlenih.
Sukob penzionera i policije u Rumuniji
Rumunija, takođe, vodi tešku bitku za smanjenje budžetske potrošnje kako bi dobila narednu tranšu kredita od MMF-a, što je izazvalo gnjev radnika javnih službi i penzionera. Penzioneri koji su se okupili ispred zgrade Predsjedništva u Bukureštu, protestujući zbog najavljenog smanjenja penzija za 15 odsto, sukobili su se s policijom. Oko hiljadu penzionera probilo je policijski kordon i stiglo do ulaza u predsjedničku palatu. Mnogi penzioneri oboreni su na ulicu, a dvije žene su povrijeđene i prebačene u bolnicu. Do sukoba je došlo i na skupovima penzionera u drugim velikim rumunskim gradovima.