Sva surovost koja proizilazi iz poslovice "dug je zao drug" izašla je na vidjelo ovih dana kad je jedna od najuticajnijih međunarodnih finansijskih institucija, Međunarodni monetarni fond, objavio pojedinačne procjene ekonomija svih država kroz prizmu zaduženosti.
U moru onih koji plivaju u dugovima najteže se pogođenom prepoznala Hrvatska, koja je, doduše ne zvanično, upozorena da joj zbog nagomilanih dugova prijeti finansijski kolaps. U isti koš stavljene su sve države jugoistočne Evrope, ali je posaban naglasak bio na Hrvatskoj i Bugarskoj, kojoj ni opsežne reforme kao uslovi za članstvo u Evropkoj uniji nisu pomogle. Hrvatski i bugarski bruto društveni proizvod zahvatio je `zloćudan tumor` - spoljni dug - koji je već pojeo više od 80 odsto njihovog BDP-a.
Mada se pronalazimo u geografskoj kategoriji jugoistočna Evropa, u specijalnom izvještaju MMF-a BiH, za divno čudo, nije dobila žestoke ukore. Izuzev dobronamjernih preporuka za jačanje bankarske supervizije i temeljnijeg praćenja kreditnih rizika, stručnjaci MMF-a i nisu imali krupnijih zamjerki. Jasno je da takav stav MMF-a zajedno sa podatkom da je BiH umjereno zadužena ohrabruje, ali je prijeko potreban oprez kod novih kreditnih aranžmana, jer bi u našem slučaju `tumor` lako mogao da zahvati i više od sadašnjih 23 odsto BDP-a.
Za razliku od susjednih država pritisnutih spoljnim dugom, BiH očekuje velika bitka s unutrašnjim dugom, koji bi mogao biti mnogo ozbiljniji problem.