BRISEL - Ministri finansija zemalja Evropske unije dogovorili su se na sastanku u Briselu da ponude novčanu pomoć Grčkoj - vjerovatno u obliku bilateralnih kredita.
Oni su, međutim, odbili da iznesu pojedinosti dok čelnici EU ne donesu konačnu odluku o mogućem spasavanju svog prezaduženog člana.
Žan-Klod Junker, šef Eurogrupe koja okuplja ministre finansija evrozone, kaže da Grčka nije tražila pomoć u novcu ni od jedne članice evropske monetarne unije, ali je dodao da oni mogu brzo da pruže bilateralnu pomoć ako je Atina zatraži.
"Riječ je o bilateralnoj pomoći svih zemalja evrozone Grčkoj, na koju će, ukoliko dođe do toga, plaćati nešto višu kamatu, kako to ne bi bilo shvaćeno kao dar i kako bi se Grčka što prije vratila na finansijska tržišta i tamo tražila novac za finansiranje svojih dugova", rekao je Junker navodeći da Grčka neće dobiti garancije za kredite.
Grčkoj je ove godine potrebna pozajmica od 54 milijarde evra, a prvih 20 milijardi mora da obezbijedi od aprila do maja da bi isplatila vlasnike njenih obveznica i premostila jaz između budžetskih prihoda i troškova. Problem za Vladu u Atini jeste nepovjerenje kreditora zbog čega je primorana da ponudi više kamatne stope da privuče novac. U slučaju da Grčka ne bude u mogućnosti da ispunjava tekuće obaveze po osnovu vraćanja duga to bi zadalo snažan udarac evru zbog čega su ekonomisti uvjereni da će EU naći način da to spriječi.
Junker je, međutim, odbio da iznese pojedinosti o mogućim metodama spasavanja o čemu su ministri finansija evrozone postigli dogovor, ukazujući da 16 država koje za zajednički novac imaju evro treba rade na tehničkim detaljima prije sastanka lidera EU zakazanog za 25. mart, koji će izaći s konačnom ponudom veličine i oblika finansijskog spasavanja.
Evropski komesar za monetarna pitanja Oli Ren izjavio je da je na sastanku bilo riječi i o drugim zemljama evrozone koje se bore s velikim budžetskim deficitima, te da je to problem cijele evrozone, a ne samo nekih njenih članica. Prema njegovim riječima, treba da se pojača koordinacija ekonomske politike u evrozoni i da se utvrdi da li zemlje sa tekućim suficitom treba da izvrše strukturne reforme svojih privreda kako bi stimulisale domaću potrošnju, čime bi se povećala potrošnja u čitavoj evrozoni. Ministar finansija Francuske Kristin Lagard kaže da ona i njene kolege nisu razgovarali o sumi pomoći i naglašava da intervencija možda neće biti potrebna.
Prema važećim propisima u EU, ni blok u cjelini, niti pojedine članice ne mogu uzimati na sebe odgovornost za dugove drugih članica. Garancije kredita ili slične mjere mogle bi, međutim, biti rješenje za zaobilaženje tih pravila.
Finansijska tržišta još nisu uvjerena da je kupovina grčkog duga dobra investicija bez garantovanog spasavanja. Tome svjedoči razlika u visini kamata između njemačkih i grčkih desetogodišnjih državnih obveznica, koja i dalje iznosi oko tri procenta. Grčka je upozorila da će se njeni budžetski problemi pogoršati ako kamate na njeno zaduživanje ne budu spuštene, a evrozona je obećala pomoć tako što će pokušati da ubijedi tržišta da manje naplaćuju za finansiranje grčkog duga.
Grčki državni dug dostigao je 300 milijardi evra, a budžetski deficit na kraju prošle godine iznosio je 12,7 procenata bruto društvenog proizvoda. Atina je objavila novo stezanje kaiša da bi do kraja godine uštedjela 4,8 milijardi evra i smanjila budžetski deficit na 8,5 odsto BDP-a. Vladin paket sadrži širok spektar mjera za smanjenje državne potrošnje, zbog čega je suočena s masovnim protestima radnika javnih službi.
Crna grčka statistika
12,7% - budžetski deficit u odnosu na BDP
300 milijardi evra - javni dug
20 milijardi evra - neophodne pozajmice u aprilu i maju
54 milijarde evra - neophodne pozajmice u 2009.