BEOGRAD - Kompanija "Srbija nikl" je pripremila zahtjev za istraživanje ležišta nikla na Mokroj gori i zatražila dozvolu za istraživanje u Republici Srpskoj u Vardištu, izjavio je danas vlasnik te kompanije Radoslav Vučković.
On je novinarima na stručnoj raspravi o istraživanju nikla u Srbiji na Rudarsko-geološkom fakultetu kazao da kompanija "Srbija nikl" već ima koncesije za istrazivanja po 100 kvadratnih kilometara u okolini Topole, Aranđelovca i Kragujevca i u okolini Trstenika i Vrnjačke Banje.
"Cilj je prvo da vidimo da li ima nikla", kazao je Vučković i dodao da se to radi u fazama.
Kako je precizirao, prva faza je istražno bušenje, zatim će se, ukoliko rude ima, uraditi studija izvodljivosti da se pokaže da li je isplativo vađenje rude, a treća je izgradnja fabrike i otvaranje rudnika.
"Ohrabrujuće je da je konačno struka počela da govori o tom poslu", istakao je Vukčević i dodao da su procjene da Srbija ima zalihe nikla vrijedne 100 milijardi dolara.
Stručnjaci koji su govorili na skupu na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu složili su se da Srbija mora da istražuje nalazišta mineralnih resursa da bi znala sa kolikim prirodim bogatstvom raspolaže, ali su prestavnici lokalnih vlasti na čijim teritorijama se vrše istraživanja nikla izrazili zabrinutost zbog zagađenja životne sredine.
Profesor Rudarsko-geološkog fakuleta Rade Jelenković kazao je da Srbija posjeduje značajna ležišta nikla koja zahtijevaju detaljno istraživanje i naglasio da geološka istraživanje ne utiču negativno na životnu sredinu.
"Nema potrebe da se javnost plaši geoloških istraživanja", istakao je on i naglasio da se odluke o ekploataciji rude ne mogu donijeti bez studije uticaja na životnu sredinu.
Jelenković je kazao da su nalazišta nikla u Srbiji, lateritska odnosno nastala raspadanjem stijena i da su procijenjena na 320 milona tona uključujući i kosovsko nalažište Dubica na, a da je u bilanske rezerve srvstano 20 miliona tona, bez rude na Kosovu.
Pomoćnik ministra prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Srbije Zoran Danilović kazao je da je država zainteresovan za sva iztraživanja kako bi se dobili podaci o kvalitetu nalazišta mineralnih sirovina.
"Eksploatacija nikla će biti moguća samo ako to pokaže studija zaštite životne sredine", kazao je Danilović.
Stručnjaci su kazali i da bi se pri ekpsloataciji nikla koristile hidrometalurške metode pri visokim pritiscima, koje ne zagađuju životnu sredinu.
Predstavnica opštine Aranđelovac Dragica Tomašević-Petronijević zatražila je od predstavnika vlade i zainteresovanih kompanija da javnosti i lokalne vlasti upoznaju sa načinima istaživanja i naglasila da je ta opština usvojila prostorni plan koji ne predviđa eksploataciju nikla.
Na skupu su se čule ocjene i da nema dovoljno podataka na osnovu kojih bi se sagledali svi ekološki aspekti eksploatacije i prerade rude nikla u Srbiji, a od vlasti je zatražena potpuna transparentnost pri donošenju svih odluka o istraživanju i eksploataciji nikla.
Svečana sala Rudarsko-geološkog fakulteta bila je krcata, dvadesetak ljudi je stajalo tokom višesatne rasprave, a govori su istovremeno pozdravljani aplauzom i glasnim negodovanjem podijeljene publike.