LONDON - Velika Britanija počinje da realizuje ambiciozni program za izgradnju serije eolskih parkova, vrijedan 160 milijardi dolara, zahvaljujući kojem bi postala najveći svjetski proizvođač ove vrste energije.
Po svojim dimenzijama i planovima ovaj energetski projekat se može uporediti s razradom bogatih nalazišta nafte i gasa u Sjevernom moru početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tada je Velika Britanija uspjela da se svrsta među najveće zemlje izvoznice nafte, ali zbog brzog iscrpljivanja naftnih nalazišta London pokušava da očuva svoju energetsku nezavisnost stavljanjem akcenta na alternativne energetske izvore, prije svega snagu vjetra.
Vlada Velike Britanije zatvorila je konkurs za izgradnju mnogobrojnih gigantskih eolskih parkova na obalama mora oko ove ostrvske zemlje. Osim britanske energetske kompanije "Centrica", koja je dobila najveći ugovor, u projektu učestvuje i 15 korporacija iz Njemačke, Švedske, Norveške, Holandije, Portugala i Španije.
Ranije je Vlada Velike Britanije postavila zadatak da do 2020. godine 34 odsto potrebne električne energije dobija iz alternativnih izvora, a sada je jasno da London prioritet daje razvoju eolskih parkova. Evropska komisija je stavila na raspolaganje 565 miliona evra za izgradnju prenosne mreže za struju koju proizvode vjetrenjače na Sjevernom moru, dok Evropska investiciona banka sa 300 miliona evra finansira izgradnju dalekovoda od Velike Britanije do Holandije. Tokom sljedećih nedjelja sastaće se predstavnici sjevernomorskih zemalja, između ostalih, Njemačke, Velike Britanije, Holandije, Belgije, Danske i Norveške, s ciljem da postignu politički dogovor o izgradnji dalekovoda.
"Ta inicijativa zaslužuje pohvale i to je važan prvi korak. Planirana je prva međunarodna energetska mreža, čime se povezuju nacionalne mreže. Na taj način biće povećana i sigurnost snabdijevanja u EU, jer se oslobađamo uvoza skupe nafte", izjavio je Pol Vilcek iz Evropskog udruženja energije vjetra.
Prema njegovom mišljenju, ugovor bi mogao da bude potpisan u drugoj polovini godine.
Na Sjevernom moru već postoji 11 dalekovoda i neki od njih povezuju sjevernu Francusku i Englesku, odnosno Holandiju s Norveškom. U toku je ili je planirana gradnja još 21 dalekovoda, između ostalog, podmorski kablovi između Danske i Norveške i Velike Britanije i Holandije. Evropsko udruženje energije vjetra predlaže izgradnju još 14 dalekovoda i čvorišta.
Do 2020. godine mogla bi da bude izgrađena sveobuhvatna mreža dalekovoda koja bi povezivala vjetrenjače na Sjevernom moru i Baltiku. Procjenjuje se da bi njena izgradnja koštala tridesetak milijardi evra, a novac bi morali da daju i energetski koncerni.
"Ovaj projekat pokazuje da se povezivanjem mreža obezbjeđuje sigurno snabdijevanje, jer uvijek negdje duva vjetar", izjavio je evropski komesar za energiju Andris Pibalgs, koji smatra da bi zajednička mreža mogla da predstavlja osnovu jedinstvene energetske politike u EU.
Izgradnja mreže dalekovoda doprinosi i povećanju udjela struje dobijene od vjetra, čime se smanjuje potreba za radom termoelektrana, a time i emisija štetnog ugljen-dioksida.