ATINA - Parlament Grčke usvojio je većinom glasova 30 milijardi dolara vrijedan prijedlog zakona o mjerama štednje, koji je jedan od uslova za dobijanje 110 milijardi evra strane pomoći, neophodne toj zemlji da se izvuče iz teške dužničke krize i izbjegne bankrot.
Zemlje evrozone i Međunarodni monetarni fond odobrili su Grčkoj trogodišnju pomoć od 110 milijardi evra, ali su Vladu u Atini obavezali da u istom periodu uštedi dodatnih 30 milijardi evra. Zemlje evrozone u MMF ponudili su Grčkoj kredite s kamatnom stopom od pet odsto. Proteklih dana nekoliko zemalja evrozone odobrilo je pomoć Grčkoj, a to moraju da učine svi učesnici u spasonosnoj akciji.
Za Vladin prijedlog zakona o mjerama štednje glasala su 172 poslanika, dok je 121 bio protiv, a premijer Jorgos Papandreu je iz poslaničke grupe svoje Socijalističke stranke izbacio tri poslanika koja su bila uzdržana. Sa druge strane, vodeća opoziciona partija Nova demokratija isključila je iz svojih redova bivšu ministarku spoljnih poslova Doru Bakojani, zbog toga što je glasala za nove mjere, što je suprotno zvaničnom stavu stranke.
"Učinili smo ono što je neophodno, a ne ono što je lako. Bez ovih mjera bili bismo bačeni u najdublju recesiju u istoriji ove zemlje", izjavio je poslije glasanja ministar finansija Jorgos Papakonstantinu.
Premijer Papandreu je, obrazlažući predložene mjere pred poslanicima, izjavio da hitno treba početi rad na oporavku posrnule ekonomije, čiji su problemi zbog ogromnog duga i budžetskog deficita doveli u opasnost čitavu evrozonu i zajdničku evropsku valutu evro. Grčka se nalazi dvije nedjelje od bankrota, jer joj dospijevaju na naplatu obveznice vrijedne devet milijardi evra, a za to u državnoj kasi nema novca.
"Hitne mjere štednje su uslov koji je potreban da bismo vratili kredibilitet i dobili na izgubljenom vremenu. Vrijeme je da se dese velike promjene koje su odgađane godinama. Mi danas ne bismo bili tu gdje smo i ne bismo tražili od Grka tako veliku žrtvu da nije bilo pljačke", naveo je Papandreu, optužujući time prethodnu, konzervativnu vladu za sistemsku korupciju, koja je Grčku dovela na ivicu bankrota.
Prijedlog zakona koji je usvojio grčki parlament obuhvata nove mjere za smanjenje budžetskog deficita uključujući zamrzavanje plata u javnom sektoru do 2014. godine, koje će zahvatiti petinu državnih službenika, te zamrzavanje ili smanjenje penzija, povećanje PDV-a sa 19 na 23 odsto i rast poreza na gorivo, alkohol u duvanske proizvode za deset procenata. Takođe, predviđeno je uvođenje jednokratnog poreza na profit, poreza na nekretnine i kockanje i ekološke takse, kao i podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 61 na 63 godine.
U vrijeme glasanja na ulicama Atine okupilo se oko 30.000 demonstranata, razgnjevljenih mjerama štednje, izvikivale su antivladine parole. Policija je bacila suzavac kako bi rastjerala grupu od oko 150 demonstranata ispred zgrade parlamenta, koji su uzvratili kamenicama i flašama. Iako su sukobi bili žestoki, nije se ponovila situacija od srijede kada je u zapaljenoj banci život izgubilo troje službenika, a povrijeđeno 59 osoba.
"Zelenaška" kamata na grčke obveznice
Grčka je bila primorana da pozove u pomoć evropske partnere i MMF, jer nije mogla da nastavi da se zadužuje na međunarodnom tržištu zbog rasta kamata na njene obveznice usljed poljuljanog povjerenja investitora u sposobnost servisiranja obaveza te zemlje.
Kamata na grčke obveznice u petak je dostigla novi maksimum, pa je razlika između kamate koju investitori traže za desetogodišnje obveznice grčke vlade i one na njemačke dužničke hartije od vrijednosti na isti rok dostigla 10,25 odsto.
Česi možda otkazuju ljetovanje u Grčkoj
Asocijacija čeških turističkih agencija apelovala je na Čehe da ne podliježu panici zbog krize u Grčkoj i nereda na ulicama Atine i Soluna, već da pričekaju na dalji razvoj događaja prije nego što odustanu od ljetovanja u toj zemlji.
"Ljetovanje u Grčkoj uplatilo je do sada već 100.000 Čeha. Klijenti nas zovu i pišu nam i pitaju šta da rade", kazao je Tomio Okamura iz Asocijacije čeških turističkih agencija.
Grčka je za Čehe omiljena destinacija i obično može da računa na oko 400.000 čeških turista po sezoni, ali su Česi sada na iskušenju da li da uplate ljetovanje u susjednoj Turskoj. Turizam je jedna od najvažnijih grana grčke privrede i u bruto društvenom proizvodu zemlje učestvuje sa 16 odsto.