SARAJEVO - Princip odgovornog finansiranja nije bio dovoljno razvijen kod banaka i klijenata u vrijeme krize, a sada se pokazuje da je rizik likvidnosti banaka u BiH nizak i da je kvalitet plasiranih kredita glavni problem.
Ovo je, između ostalog, rečeno na konferenciji o društveno odgovornom finansiranju, koja je održana juče u Sarajevu u organizaciji Centralne banke BiH, Razvojne banke Njemačke (KfW) i Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu (EFSA).
Govoreći u ulozi Centralne banke BiH, guverner Kemal Kozarić kazao je da je pod uticajem krize došlo do značajnog porasta nekvalitetnih kredita, što je uzrokovalo pogoršanje kvaliteta bankarske aktive čiji udio u ukupnoj aktivi iznosi 2,8 posto.
"Ovo nije značajno ugrozilo zdravlje finansijskih institucija, ali se pojavljuje kao prijetnja bankama, a posebno mikrokreditnim organizacijama", pojasnio je Kozarić.
Istakao je da prvi put poslije rata u BiH čak devet banaka prikazuje gubitke, te da će većina njih morati potražiti dodatne izvore kapitala. Upozorio je da u odgovornom finansiranju fokus treba da bude na klijentu, koji je često prepušten sebi, ali i naglasio da klijenti imaju odgovornost, jer su se mnogi zaduživali vjerujući da neće morati vraćati kredite, odnosno da će ih inflacija "pojesti", dok su neki nepromišljeno postajali žiranti i po nekoliko puta istovremeno. Kozarić je upozorio i na važnu ulogu medija u odgovornom finansiranju, podvukavši kako ne bi trebalo da budu "pogrešni savjetnici klijentima". Ponovivši da nije advokat banaka, Kozarić je naglasio da aktuelni sudski procesi protiv banaka, pokrenuti zbog rasta kamata na plasirane kredite, nanose štetu.
"Inspekcija je ušla u banke pod pritiskom javnosti, ali oni nemaju kvalitet da kontrolišu ono što se dogodilo. Međutim, mislim i da smo mi sami sebi napravili štetu, jer agencije za bankarstvo, kao jedine nadležne institucije, nisu donijele provedbene akte za Zakon o zaštiti potrošača BiH. Zbog toga imamo procese na sudu koji ne koriste nikome", naglasio je Kozarić.
Govoreći o odgovornom upravljanju deviznim rezervama Centralne banke BiH, viceguverner Radomir Božić je napomenuo da su depoziti s početkom krize na vrijeme povučeni iz inostranih komercijalnih banaka i pohranjeni u centralne banke zemalja eurozone.
"Početkom 2009. godine Centralna banka BiH je počela ulagati novac u hartije od vrijednosti, odnosno u državne obveznice Njemačke, Francuske, Holandije i Austrije", istakao je Božić.
Matijas Adler, glavni ekonomista KfW-a, upozorio je da klijenti finansijskih institucija moraju biti zaštićeni od donošenja pogrešnih odluka, što je osnova za zdravu praksu davanja kredita.
"Banke treba jasno da komuniciraju s klijentima tako da oni donose odluke o zaduživanju na dobroj informisanosti, ali i da sagledaju vlastitu odgovornost prilikom procjene kreditne sposobnosti klijenta", istakao je Adler.
Akcenat na odgovornoj komunikaciji klijenata i banaka stavila je i Silvija Višnjevski, izvršni direktor za operacije EFSA, navodeći da u BiH ovaj fond ima kreditni portfelj od 160 miliona eura, ali da je naglasak na kvalitetu više nego na kvantitetu uloženog novca.
"Želimo biti odgovoran investitor i pritom stati u zaštitu klijenta", kazala je Višnjevski.
Jasmina Glišović-Mezieres, specijalista Konsultativne grupe za pomoć siromašnima, naglasila je da su efektivne kamatne stope kod mikrofinansijskih institucija šitom svijeta veće nego kod banaka i da prosječno iznose 28 posto, dok su u našoj zemlji niže i kreću se oko 25 posto.
Finansijske institucije primjer za političare
Obraćajući se učesnicima konferencije visoki predstavnik Valentin Incko kazao je da politički lideri u BiH moraju učiti od Centralne banke BiH.
"Vrijeme je da dobijemo i odgovornu politiku, baš kao što imamo odgovorne finansijske institucije", istakao je Incko.
Dragan Vrankić, ministar finansija i trezora BiH, upozorio je da oslanjanje na bankarske kredite u funkciji investiranja i ulaganja u rast i razvitak nije dovoljno.
"Pozornost treba mnogo više usmjeriti na razvitak domaćeg financijskog tržišta i financijskih institucija daljim razvojem tržišta novca i tržišta kapitala", rekao je Vrankić.