Brodarski institut – tehnološki gigant iz zagrebačkog Sigeta koji je više od sedam decenija bio jedan od najvažnijih razvojnih simbola hrvatske privrede – napokon je potonuo do dna.
Šta treba znati:
- Tehnološki gigant iz Sigeta zvanično je prestao postojati.
- Posljednjih dvanaest stručnjaka dobilo je otkaze krajem godine.
- Kompleks od deset hektara ostaje u vlasništvu države.
- Dio prostorija preuzima FER za projekte pomorske robotike.
Krajem prošle godine poslednjih dvanaest zaposlenih vezanih uz Brodarski institut u stečaju dobilo je otkaze u državnoj firmi Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, iako su se do posljednjeg dana bavili projektima za inostrano tržište.
Ogroman kompleks od deset hektara zemljišta, uronjen u nekada jedan od najuređenijih gradskih parkova, još je u državnom vlasništvu. Zgrade koje je projektovao arhitekta Marijan Haberle i arboretum predstavljaju istorijsku zaštićenu cjelinu. U jednoj od zgrada u predračunarsko doba crtali su se svi dijelovi brodova u prirodnoj veličini, dok se u sporednoj nalazi okrugli bazen za ispitivanja plovila.
Danas je sve drugačije.
Od vojne tajnovitosti do likvidacije
U socijalizmu je Brodarski institut bio dosta tajanstvena institucija – kao poluvojni objekat u kojem su se projektovali ratni brodovi i podmornice – uz plovila koja su izgrađena na navozima Uljanika, 3. maja, Brodosplita ili Viktora Lenca. Devedesetih godina u Sigetu je projektovana i raketna topovnjača Petar Krešimir IV Hrvatske ratne mornarice.
Ruđer Friganović, direktor državne firme koja je zapošljavala posljednje radnike Brodarskog instituta, medijima je potvrdio otkaz timu stručnjaka za hidrodinamička ispitivanja.
"Odluka o likvidaciji Brodarskog instituta donijeta je prije četiri godine. Taj likvidacioni postupak još uvijek traje, s tim da je najveći dio nekretnina prebačen u vlasništvo Republike Hrvatske krajem 2024. godine. Dio tih nekretnina dat je na korišćenje Civilnoj zaštiti, Ministarstvu unutrašnjih poslova, a dio koji čine upravna zgrada i bazeni Ministarstvu nauke, obrazovanja i mladih. Ministarstvo nauke je dio nekretnine stavilo na raspolaganje FER-u (Fakultetu elektrotehnike i računarstva)", kažu za Index u Hrvatskoj brodogradnji – Jadranbrodu.
"O načinima korišćenja nekretnina, pa i eventualnoj prodaji dijela kompleksa mogu odlučivati samo vlasnici, a to su u ovom trenutku Republika Hrvatska i Brodarski institut d.o.o. – u likvidaciji", dodaju oni.
"Nakon sedam decenija sticanja znanja, sve je gotovo"
Marta Pedišić Buča, voditeljka odjeljenja razvoja i istraživanja, jedna iz grupe "posljednjih mohikanaca" Brodarskog instituta, kaže za ovaj portal: "Nakon više od sedam decenija sticanja znanja, sve je gotovo. To više niko neće nastaviti. Institut je do kraja bio koristan – prošle godine smo radili na projektima za strance."
"U institutu sam radila od svog prvog do posljednjeg radnog dana. Dvije koleginice radile su ovdje dvadeset godina duže od mene, poslednje godine radile su na četiri sata iz penzije. Ne zbog novca, nego iz entuzijazma i njima je sve ovo još teže palo. Sada nam je prošao i otkazni rok," kaže Marta Pedišić Buča koja je još uvijek nezaposlena. "Ostala sam do kraja", kaže.
Strateški projekat bivše države bio ključan i za hrvatsku brodogradnju
Brodarski institut osnovan je 1948. godine. Zamišljen je kao javna naučna ustanova za teorijska i eksperimentalna istraživanja brodogradnje, brodarstva i ratne mornarice. Predstavljao je strateški projekat bivše države, a do stečaja bio je nezaobilazan u hrvatskoj brodogradnji.
Na postojećoj lokaciji izgradnja niza kancelarijskih, laboratorijskih i drugih prostora započela je 1949. godine. Bile su to prve urbane građevine na području Novog Zagreba gdje su do tada bile samo skromnije seoske kuće. Izgradnja kompleksa službeno je završena 1959. godine, iako je većina zgrada bila dovršena sredinom šeste decenije 20. vijeka.
Zanimljivo je uporediti kako su tek nakon Brodarskog instituta sagrađeni Hipodrom, stadion na Kajzerici, Zagrebački velesajam i Naselje februarskih žrtava, preimenovano u Remetinečki gaj.
Novi početak ili konačan kraj?
U februaru 2025. promovisan je projekat MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivu plavu ekonomiju. Finansiran je iz Widening programa Evropske unije Horizont Evropa. Vrijednost projekta je 30 miliona evra i vodi ga dr sc. Nikola Mišković.
"Zaposleni Centra izvrsnosti uselili su se krajem 2025. godine u privremene kancelarijske prostore namijenjene aktivnostima Centra u sklopu kompleksa Brodarskog instituta. U obnovljenim prostorima Brodarskog instituta razvijaće se napredni autonomni sistemi za pomorsku primjenu – autonomna površinska i podvodna plovila, podvodni senzorski sistemi, pomorski Internet stvari (IoT) te digitalni blizanci pomorske infrastrukture – uz snažan naglasak na energetsku efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije," kažu Indexu na FER-u.
"FER, koji je za taj projekat aplicirao od 2016. godine, nema ni sredstva ni resurse da preuzme sve. Oni žele da se bave podvodnom robotikom i zainteresovani su za bazen. Šta će biti sa ostalim laboratorijama – ne znam. Naše znanje je specijalističko i dugo se uči i ne znam koliko je realno da se djelatnost Brodarskog instituta nastavi požele li da rade iznova. Potrebno je pet do deset godina da se to nauči", napominje Marta Pedišić Buča.
Stručnjaci Brodarskog instituta koji su radili na projektovanju brodova već su ranije promijenili posao. Grupa njih je otišla u Brodosplit kako bi radili na obalnim patrolnim brodovima Hrvatske ratne mornarice.
Posljednje stručnjake država je, iako su imali posla, poslala na biro rada.